Citati o fašizmu

Upton Sinclair "Fašizam je kapitalizam plus ubistvo."

Citati o fanatizmu

"Fanatizam možemo iskorijeniti samo ako ga uspavamo." - Napoleon Bonaparta

Citati o europi - europski citati

Bojan Zulfikarpašić "Ono što je danas interesantno u Europi, odnosno ono što traži evropska publika je miješanje džeza koji je pod utjecajem drugih, lokalnih muzičkih žanrova. To je najveća razlika u odnosu na američku scenu. Ipak, moj lični stav je da džez zapravo i nije muzika, već je odnos prema muzici." (za Blic) Darko Bajić "Smatram da u Europi, u kojoj zaista više nema pravih granica, jedine granice opstaju u našim glavama, i iz njih proističe naša sklonost ka etiketiranju raznih naroda i nacija." (za Večernje novosti) Frantz Fanon "Evropa je bukvalno stvorenje Trećeg svijeta." (The Wretched of the Earth) Film Građanin Kejn Berstien: "Ima dosta statua u Evropi koje ti nisi kupio." C.F. Kane: "Ne možeš me kriviti. Oni prave statue dvije hiljade godina, ja ih skuljam pet." Jean Baudrillard "Evropu samo progoni sablast Evrope." José Ortega y Gasset "Dolazak masa na punu društvenu vlast - bilo za dobro ili zlo - najvažnija je činjenica koja se dogodila u javnom životu današnje Evrope. Ali, kako po svojoj biti mase ne smiju ni ne mogu vladati same sobom, a još manje mogu upravljati društvom, ta činjenica znači da danas Evropa prolazi kroz najtežu krizu koja može zadesiti ljude, narode, kulture. Ta vrsta krize nadošla je više nego jedanput u historiji. Poznat je njen izgled i posljedice, poznato je i njeno ime: pobuna masa." (Pobuna masa) Miljenko Jergović "Europa je, po primarnom značenju u rječniku grada, najvažniji sarajevski hotel, u kojem bi svatko od nas prenoćio da nije Sarajlija, i iz kojeg bi započelo svako istraživanje Sarajeva, kada bi se tu još nešto moglo istraživati, kada grad ne bi bio okamenjen u sjećanju, preliven, kao Pompeji, okamenjenom vulkanskom lavom koja je konzervirala i sačuvala sve onakvo kakvo je bilo nekad. Ili kakvo nije bilo nikad. Tek u sekundarnom značenju u svakom sarajevskom dikcionaru Evropa je kontinent koji se polako odmiče od ove zemlje i grada, plove tektonske ploče, i skoro će doći vrijeme da Evropa bude već toliko daleko da je za Sarajlije nigdje neće ni biti, osim u tom hotelu što ga je po narudžbi trenutka izgradio i svome gradu poklonio jedan Srbin." (Evropa i Central, legenda o dva hotela, januar 2014.) Martin Heidegger "Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane." (Uvod u metafiziku) Mina Ahadi "Evropa danas živi u zahtjevnim ekonomskim vremenima i mnogi ljudi ne vole perspektivu, pa onda raste potreba da neko za to bude okrivljen, susrećemo se s rasizmom i prebacivanjem problema na drugoga. Zato postoje oni koji su lahak plijen radikalima i koje je lahko uvesti u redove radikalnih vjerskih organizacija." (za Globus) Miroslav Krleža "Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj." (1960.) "Evropa je danas kuća samotna u kojoj Zločin spi." (Proljeće hiljadu devet stotina i osamnaeste) "Gdje naivni su oni glupi dani kada smo, davno tome, sanjali o leopardski, zmijski otrovnoj, o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Europi? (...) Europa leži mrtva." (Eeropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge) "Tebi, o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj, (...) Danas paseš ko krava nad grobom glupe Eerope, ne umijući drugo nego mahati repom." (Tebi, o, gluposti ljudska; 1919.) Nedžad Ibrišimović Woland: "Ovdje zaista treba podići predziđe, ovo je terra incognita, tamni vilajet, evropski tumor... Ali neće tako ostati... Ovo je Evropa!... I u koga sam se ja pouzdao - u Srbijance! Fuj! Pedeset godina će biti kažnjavani... Pedeset!" (Woland u Sarajevu) "Gledam kako tri zemlje i tri naoružana naroda - opkolivši moju zemlju i moj nenaoružani narod - neminovno nestaju u mojim očima. Gledam kako to Evropa ravnodušno gleda i gledam kako i Evropa nestaje. Vidim daleki Japan u svoj njegovoj ljepoti! Ne bih volio da i Japan nestane." ("Pismo Akiru Kurosavi" - oktobra, 1993. - Ruhani i šejtani inspiracija) Peter Esterhazi "Nemamo drugog izbora nego vjerovati u ujedinjenu Evropu. Ne želim to reći rezignirano. Ujedinjavanje Evrope može se posmatrati istovremeno s velikim zanimanjem, ali i s dozom rezigniranosti. Mnoge stvari ne razumijemo, nemamo čak ni razvijen pojmovnik kojim bismo objasnili kako je moguće da budemo svi zajedno, a da pritom svako može biti i sam." (za Dnevnik) Peter Lindseth "Evropska vladavina imala je poteškoća u tome da je se vidi kao utjelovljenje ili izražaj historijski kohezivne političke zajednice („Evropa“) koja ima sposobnost samo-vlasti kroz institucije „konstituisane“ u tu svrhu [...] [O]no što nedostaje [...] jeste nužan identitet između evropskih institucija i evropskih građana – smisao vlade „od“ historijski definisanog „naroda“, da posudimo izraz iz Linkolnove poznate formulacije." (Equilibrium, Demoi-cracy, and Delegation in the Crisis of European Integration)

Citati o evoluciji

Thomas Alva Edison "Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci."

Citati o erotici - erotski citati

Dževad Karahasan "Uvredljivo je to što erotiku stalno brkaju sa seksom, i na osnovu te zbrke jedno komunikacijsko čudo srozavaju na puku biološku potrebu. Ta je gadost i glupost, po mjeri podlosti koju podrazumijeva, ravna nastojanju da se vjera u Boga objasni borbom za opstanak ili potrebom za socijalnim utjecajem. Moglo bi se, naravno, pristati na to da je puko tjelesno općenje poteklo iz biološke potrebe kakva je glad. I kao što zadovoljavanje gladi proizvodi govna, zadovoljavanje puke tjelesne žudnje proizvodi nove ljude. Ali to nije erotika, to nije onaj čudesni razgovor u kojem dvoje bića raskrivaju jedno drugome svoju najposebniju bit." (Šahrijarov prsten) "Erotika je kao umjetnost, mudrovao je dalje Faruk, ona je toliko lijepa i potpuna da naprosto ne može biti plodna u ovome ovakvom svijetu u kojem plodovi dolaze iz manjka ili, u najboljem slučaju, iz bola. Ne gradim ja s tobom erotski odnos da bismo proizvodili djecu, erotski odnos nam treba da jedno drugome otkrijemo o sebi sve pa i ono što sami o sebi nismo znali i ne bismo saznali jer se samo kroz potpun erotski odnos može saznati. Jedino mi umjetnost može o nekome drugom dati znanja koja mi izgledaju kao moje vlastito iskustvo i tako mi omogućiti da se na trenutak uselim u njega, da se prividno osjetim kao on, pa tako bolje razumijem i znam sebe samoga kad se vratim u sebe; jedino mi erotika daje o meni znanja kroz mene samoga, budeći u meni potrebu da se dajem tebi; eto zato je erotika umjetnost - tehnika koja mi daje znanja o meni. Sva ostala ljudska znanja vode me izvan mene i nastoje mi sakriti mene praveći se da mi otkrivaju svijet. Zato su umjetnosti, u koje nesumnjivo spada i erotika, jedina znanja koja čovjeka vode prema njemu samome." (Ibid.) Milan Kundera "Erotizam je komercijalno dvosmislen, jer premda svi priželjkuju erotski život, svi ga također mrze kao uzrok svojih nesreća, frustracija, zavisti, kompleksa, patnji." (Identitet) Svetislav Basara "Drugačiji je pristup i tretman erotike u literaturi i u životu. Da bi se bavio erotikom u literaturi, čovjek mora biti veliki majstor, poput Prusta. Nju u književnosti treba upotrebljavati kao pikantan začin u dobrom jelu, u malim dozama, s mjerom i u pravom trenutku." (za Blic)

Citati o entuizijazmu

"Uspjeti znači prihvaćati neuspjeh za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." - Winston Churchill

Citati o emancipaciji

Gloria Steinem "Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje."

Citati o egoizmu

Carlo Bini "I samo požrtvovanje, koje se obično navodi kao protuteza egoizma, samo je čist egoizam." Friedrich von Schiller "Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - mizantropija produženo samoubistvo; egoizam najveća bijeda jednog stvorenja." Hermann Hesse "Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam." Ivan Sergejevič Turgenjev "Postoje tri vrste egoista: egoisti koji sami žive i daju drugima da žive, egoisti koji sami žive ali ne daju drugima da žive i egoisti koji niti sami žive niti drugima daju da žive." Jovan Dučić "Izvor nesreće čovjekove leži u njegovom egoizmu; u tom što hoće da uvijek drugi rade za njega." Rudolf von Jhering "Pa tu i nalazimo slične pojave u prirodi: kredne stijene infusorija, životinjica, koju golo oko nije u stanju vidjeti, stvaraju čitave bregove. Infusorija, to je egoizam, koji živeći isključivo sebe radi, podiže svijet." (Cilj u pravu)

Citati o egzistenciji - egzistencijalni citati

Erich Fromm "Ljubav je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije." Albert Einstein "Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu." Jean-Paul Sartre "Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definiše sebe kasnije."

Citati o duši

Aristotel "Ako je duša važnija od tijela (jer je po prirodi sposobnija da vodi), i ako sa za tijelo brinu umijeća i vještine kao što su liječništvo i tjelovježba (i njih smatramo znanjima i za neke ljude govorimo da su ih stekli), očigledno je da neka briga i neko umijeće postoji i za dušu i za duševne vrline, i sposobni smo ga steći, jer to možemo i s onim u čemu nam je neznanje veće i što je teže spoznati." Baruch Spinoza "Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubavlju i blagorodnošću." Benjamin Disraeli "Male stvari štete dušama malih ljudi." Ciceron "Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše." Demokrit "Čovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo." Eshil "Riječi su lijek duši koja pati." Francis Bacon "Ćutanje je odmor duše." François de La Rochefoucauld "Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu." Friedrich von Schiller "Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine." Helen Keller "Dok sebičnost i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, ljubav je nadimlje radošću i oštri njezin vid." Henry Miller "Sjedište je duše ondje gdje se unutarnji svijet i vanjski svijet dodiruje. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi." (Sexus) Heraklit "Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše." Hermann Hesse "Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši." Kahlil Gibran "Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te." Kur'an "Ljudi, bojite se Allaha, koji vas je stvorio od jedne duše." (An-Nisa', 1.) "Spašen je onaj ko izgradi i očisti svoju dušu, a propao je onaj ko je isprlja i uništi." (Aš-Šams, 9-10.) "Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša - samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja." (Al-Isra', 85.) Marko Aurelije "Duša ima boju čovjekovih misli." "Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš." "Ušutkaj svoju uobrazilju; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti duša bude samo svoja i jedino svoja." Marko Vešović "Ljudska duša je vazda kasnila za svijetom. Duša je vir gdje zimi ogledaju se ždrali ujesen k jugu odletjeli." (Kaže Rebeka Vest:) "I zato su im duše Ko kist što crnim tušem Riše grad dugine boje" (Dok prelazim u mumiju) Maksim Gorki "Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku dušu." Oscar Wilde "Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše." Pearl S. Buck "Najviše razvijeno područje našeg svijeta je ljudska duša." Phil Bosmans "Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu." Plutarh "Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu." Ralph Waldo Emerson "Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše." Sapfa "Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši." Seneka "Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo." Turgenjev "Duša nije jabuka: ne možeš je razdijeliti." Victor Hugo "Ja nosim odijelo lakeja, a u vas je lakejska duša." William Shakespeare "Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep."

Citati o duhovitosti

Aristotel "Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje." Richard Sheridan "Duhovitost pomiješana sa zlobom ne vrijedi ništa." William Shakespeare "Kratkoća je duša duhovitosti."

Citati o duhu

Albert Camus

"Jedna od karakteristika osrednjeg duha jeste vječito preračunavanje."

Bernard Shaw

"Čovjek koji sluša razum izgubljen je: razum sputava sve one čiji duh nije dovoljno snažan da mu se odupre."

Charles-Louis de Secondat Montesquieu

"Čovjek koji ima duha nikad ne nastoji da to pokaže, jer ko se gizda ukrasima koje uvijek nosi na sebi?"

Charles Baudelaire

"Koliko li je samo potrebno duha da čovjek ne bi ispao smiješan?"

Charles Caleb Colton

"Tirani još nisu otkrili lance koji bi sputali duh."

Čuang Ce

"Duh je savršenog čovjeka poput ogledala. Ogledalo ne trči za stvarima kako bi uhvatilo njihov odraz, a kada ih odražava, ne drži ih samo za sebe. Tako ga ništa ne može oštetiti, tako ga ništa ne može pokvariti"

Friedrich von Schiller

"Duh je taj koji sebi gradi tijelo."

Hegel

"Duh iz svoga groba ustaje."

Ippolito Nievo

"Radost je vječna mladost duha."

Jean de La Bruyère

"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao."

John Locke

"Zdrav duh u zdravu tijelu je najkraći opis sreće."

Marko Aurelije

"Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo."

Max Scheler

"...boluje se posvuda i stalno od iste zablude, da duh i ideja posjeduju izvornu moć."

Norman Cousins

"Smijeh je jogging duha."

Phil Bosmans

"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu."

Seneka

"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo."

Sokrat

"Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim."

Talmud

"Čuvajte se prevelike količine smijeha jer umrtvljuje duh i donosi zaborav."

Citati o dugi

"Sreća i duga ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim kućama." - njemačke poslovice

Citati o dugovima

Alexandre Dumas "Dugovi jedini tjeraju ka uspjehu."

Citati o državnicima - državnički citati

Horace Walpole "Državniku je potreban teleskop, a ne naočale." Marko Aurelije "Neko unutar tebe trebao bi voditi biće koje je snažno i zrelo, biće koje je državnik i Rimljanin; voditi onoga koji je zauzeo svoj položaj poput vojnika spremnog napustiti ovaj život i pozdraviti svoj počinak; voditi čovjeka koji se ne mora zaklinjati u svoje zasluge, niti ih drugi moraju priznavati." (Misli) Ralph Waldo Emerson "Čovjek nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." (Američki učenjak)

Citati o državi - državni citati

A
A. John Simmons
"Činjenica da država ili poslovanje ima vrline koje se mogu prizivati da bi se opravdalo njihovo postojanje, ne može po sebi služiti za opravdanje njihovog posjedovanja posebnih prava nad određenim pojedincima. Tek interakcijom sa tobom - i na način za koji uobičajeno pretpostavljamo da jednoj stranci daje moralno pravo da očekuje nešto od druge - će “legitimirati” svoje nametanje i/ili provođenje dužnosti prema tebi." (Opravdanje i legitimnost)
"Svi znamo zašto su kontraktualci vjerovali da je nužno imati države. Znamo “hobbseovske” razloge: prirodno stanje stvara česte “zatvoreničke dileme” u kojima je “očekivanje” (stoga sukob) dominantna strategija, i ona stvara “koordinacijske probleme” (koji zahtijevaju jedinstveno rješenje države). I znamo “lockeovske” razloge: ljudi su pristrasni u svoju korist, bivaju zanešeni strastima, ne znaju uvijek šta je ispravno, i nedostaje im snage i nepristrasnosti da provode prava čak i kada ih znaju. I znamo “kantovske/rusoovske” razloge: u prirodnom stanju ljudima nedostaje određena vrsta slobode (ili autonomije), i istinska pravda se ne može ustanoviti." (Ibid.)
Albert Einstein
"Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, pa čak ako to od vas i država traži."
Anna Stilz
"Vjerujem da čak i pored toga što je država prinudna institucija, volje njenih članova mogu ponekad biti implicirane u djelima države. To će biti slučaj kada članovi ne samo da imaju razborite razloge da se povinuju (da bi izbjegli prinudu), već i kad imaju specifične moralne razloge da poštuju zakon i podržavaju njihove državne institucije. Jedan broj filozofa (uključujući Hobbesa, Rousseaua, i Kanta) tvrdili su da članovi imaju političke dužnosti kada je njihova država autorizovana država: kada se može ponuditi razlog za člana da prihvati vladavinu države. Ti teoretičari također naglašavaju da te političke dužnosti nisu vanjski nametnute, već da se izvode iz volja samih subjekata. To su dužnosti koje se idealno mogu razumjeti i prihvatiti od samih subjekata. Ako je održivo ovo objašnjenje političke dužnosti, možemo reći da su volje članova implicirane u njihovoj državi kada se država može smatrati "autorizovanom", i stoga da on ima razlog da "prizna" ono što država čini. Ali kada njegova država nije autorizovana, tada puka činjenica članstva nije dovoljna da ga optereti sa odgovornošću za djelovanja države [...] Dokle god sudovi autoriteta zadovoljavaju određene jasne i granično-minimalne uslove, koji ih kvalificiraju kao razumno tumačenje prâva, radije nego neku drugu vrstu suda, obavezuju nas čak i kada su pogrešni (tj. čak i kada nisu istinska i precizna tumačenja onoga što naša prava zaista zahtijevaju) [...] [T]vrdimo da demokratska pravna država - ona koja garantuje ličnu nepovredivost građana, osnovne egzistencijalne uslove, slobodu vjerovanja i izražavanja, i propisuje sistem privatnih prava koja ih tretiraju kao jednake i u kojem imaju demokratsku riječ i glas - sposobna je da dodijeli odgovornost građanima pukom činjenicom njihovog članstva. Ako država garantuje ova prava, mi trebamo da vidimo njene zakone kao da čine moralne zahtjeve, ne tek kao prisilna nametanja na svoje građane. Svaka osoba ima osnovnu dužnost da sarađuje u obezbjeđivanju slobode za sebe i druge, i gdje njegova država zadovoljava te kriterije, on će imati dužnost saradnje u njenom održanju, jer sloboda se ne može osigurati bez sistema prava. Članstvo u demokratskoj pravnoj državi je dovoljno za dodjeljivanje odgovornosti čak i u odsustvu pristanka, dobrovoljnog potvrđivanja, ili daljeg dokaza identifikacije sa režimom [...] Tip odgovornosti za kojeg se zalažem je puka odgovornost-zadatka da se pomogne u ispravljanju štete koju je država prouzrokovala, ne moralna krivica." (Collective Responsibility & The State)
Antonio Gramsci
"Pojam prava mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija država. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi)
Antun Gustav Matoš
"Država ima sva prava, a čovjek ih nema, umjesto da bude obratno."
Aristotel
"Jedina stabilna država je ona u kojoj su svi muškarci jednaki pred zakonom."
"Potpuna zajednica od više naselja, koja je, da tako kažemo, postigla najviši stepen samodovoljnosti jeste država; ona nastaje radi održavanja života, a postoji radi sretnog života... Iz ovoga je, dakle, jasno da država nastaje po prirodi i da je čovjek po prirodi državotvorno biće(...)" (Politika)
"Jasno je, dakle, da država nastaje po prirodi i da je važnija nego pojedinac. Ako pojedinac izdvojen nije sam sebi dovoljan, odnosit će se prema cjelini kao i drugi njeni dijelovi. A onaj ko ne može da živi zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je ili zvijer ili bog. U svim ljudima, dakle, postoji prirodna težnja za takvom zajednicom i onaj ko ju je prvi osnovao začetnik je najvećeg dobra. I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Ibid.)
Ayn Rand
"Ako se fizička sila treba ukloniti iz društvenih odnosa, ljudi trebaju instituciju koja je zadužena sa zadatkom zaštite njihovih prava pod objektivnim kodeksom pravila. Ovo je zadatak za vladu - podesnu vladu - njen temeljni zadatak, jeste jedino moralno opravdanje i razlog zašto ljudi trebaju vladu. / Vlada je način stavljanja odmazdničke upotrebe fizičke sile pod objektivnu kontrolu - tj., pod objektivno definisane zakone." (Vrlina škrtosti)
"Ako društvo treba da bude slobodno, njegova vlada mora biti kontrolisana." (Ibid.)
D
Dragan Mitrović
"U stvarnosti postoje samo konkretne države i prava. Ali, njihovo realno postojanje (u prostoru i vremenu) nije jedino, iako je najupečatljivije. / Država i pravo postoje isto tako idealno: virtuelno (izvan fizičkog prostora i vremena, kao skup čistih ideja i vrijednosti, na primjer različite utopijske teorije). Država i pravo postoje i aktuelno (samo u vremenu, kao sadržaji svijesti, psihički procesi, na primjer o srpskoj srednjovjekovnoj državi), također djelotvorno utičući na stvarnost. Iako nevidljivi i apstraktni, oni su sadržani u najdubljem sloju, u kome se nalaze izvori suštinskih kvaliteta i veza bez kojih stvarna država i pravo ne mogu da postoje. Njih najlakše prepoznajemo u napajajućim iskustvima zajedničke tradicije."(Osnovi prava)
"U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu Šekspirovu misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (Ibid.)
F
Friedrich Engels
"Dosadašnjem društvu, koje se kretalo u klasnim suprotnostima, bila je potrebna država, tj. organizacija odgovarajuće eksploatatorske klase, radi održavanja spoljnih uslova njene proizvodnje, dakle, naročito radi nasilnog potčinjavanja eksploatisane klase ugnjetačkim uslovima, stvorenim postojećim načinom proizvodnje (ropstvo, kmetstvo ili feudalna zavisnost, najamni rad). Država je bila zvanični predstavnik čitavog društva, njegovo koncentrisanje u jednoj vidljivoj korporaciji, ali ona je to bila samo utoliko ukoliko je bila država one klase koja je u svojoj eposi zastupala čitavo društvo: u starom vijeku - država građana-robovlasnika, u srednjem vijeku - država feudalnog plemstva, u naše doba - država buržoazije. Pošto država najzad postaje stvarni predstavnik čitavog društva, ona postaje izlišna. Čim ne bude više nijedne klase koju treba podjarmljivati, čim s klasnom vladavinom i borbom za individualni opstanak, zasnovanom na dosadašnjoj anarhiji proizvodnje, budu odstranjeni sukobi i krajnosti koji iz njih proizilaze, više neće imati ko da se ugnjetava i iščezava potreba za naročitom ugnjetačkom silom, za državom. Prvi akt u kome država zaista istupa kao predstavnik čitavog društva - preuzimanje u svoje vlasništvo sredstava za proizvodnju u ime društva - ujedno je i njen posljednji samostalni akt kao države. Mješanje državne vlasti u društvene odnose postaje u jednoj oblasti za drugom izlišno, i onda samo po sebi prestaje. Namjesto vladavine nad ljudima dolazi upravljanje stvarima i rukovođenje procesom proizvodnje. Država se ne "ukida", ona izumire." (Razvoj socijalizma od utopije do nauke)
Fuad Muhić
"Država je organizacija koja je nastala na prelasku iz prvobitne zajednice u robovlasničku društveno-ekonomsku formaciju na određenom stepenu razvitka proizvodnih snaga i na osnovu društvene podjele rada. Suštinska strana države određena je njenom ekonomskom funkcijom (zaštita načina proizvodnje koji je u interesu vladajućih klasa), političkom funkcijom (zaštita onih državnih oblika koji se pojavljuju kao nadgradnja nad tim načinom proizvodnje), i ideološkom funkcijom (zaštita različitih oblika svijesti vladajućih klasa kojima one žele da pridaju univerzalni značaj). Sa svoje pojavne strane, država je organizacija s monopolom legitimne prinude čiji je zadatak da štiti njene osnovne funkcije i da omogućuje njihovo praktično sprovođenje. Država je najjača organizacija u društvu, i može da postoji samo dok traje ovo njeno svojstvo." (Teorija države i prava)
"U funkcionalnom smislu država i pravo su neodvojivi, te u svojoj ukupnosti sačinjavaju jedinstven državnopravni poredak." (Ibid.)
G
Georg Lichtenberg
"Nije važno što sunce u nekim državama ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti."
Georg Jellinek
"Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." (Opća teorija države)
George Burns
"Šteta što su svi koji imaju pojma o upravljanju državom već zauzeti vožnjom taksija i šišanjem mušterija."
George Washington
"Granice povjerenja koje se mogu imati u državi određene su njezinim interesima."
Gottfried Wilhelm Leibniz
"Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija."
Gustav Radbruch
"Pravna država je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu."
"Ovdje večina, tamo sloboda, ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju država tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (Filozofija prava)
"Pojedinačna država je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (Ibid.)
H
H. L. A. Hart
"Termin "država" nije ime neke osobe ili stvari koja je inherentno ili "po prirodi" izvan zakona; time se samo upućuje na dvije činjenice: prvo, da stanovništvo koje naseljava neku teritoriju živi pod tako uređenom vlašću koju obezbjeđuje pravni sistem svojom karakterističnom strukturom zakonodavstva, sudova i primarnih normi; i, drugo, da vlast uživa široko definisani stepen nezavisnosti u svom radu." (Koncept prava)
Hans Kelsen
"Državna sila je sila koja je organizirana pozitivnim pravom - to je sila prava, tj. to je učinkovitost pozitivnog prava." (Opća teorija države i prava)
"[O]vaj dualizam se teorijski ne može braniti. Država kao pravna zajednica nije nešto odvojeno od njenog pravnog poretka, isto onako kao što društvo-pravno lice nije nešto različito od poretka koji ga sačinjava [...] Država je onaj poredak ljudskog ponašanja koji mi nazivamo pravnim poretkom, poredak prema kome se orijentišu izvjesni ljudski postupci, ideja kojoj pojedinci prilagođavaju svoje ponašanje [...] Ne postoji sociološki pojam države pored njenog pravnog pojma [...] [D]ržava je - centralizirani - pravni poredak." (Ibid.)
Hegel
"Iako znamo da je teško shvatiti prirodu trebamo isto tako znati da je beskrajno teže pojmiti suštinu države..Država je hijeroglif uma koji postoji u stvarnosti - ona je napredovanje boga kroz svijet."
I
Immanuel Kant
"Za države [...], um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja [...]: da se one [...] odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore državu narodâ [...] koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na Zemlji. Ali kako to one, prema svom shvatanju prava naroda, nikako ne žele [...], a to se na mjesto pozitivne ideje jedne svjetske republike može postaviti [...] kao negativni surogat samo jedan sve širi, postojan savez koji odbacuje rat i koji će zaustavljati bujicu protupravnih neprijateljskih sklonosti." (Vječni mir)
Ivo Krbek
"Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama)
J
James Crawford
"Država nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." (Stvaranje država u međunarodnom pravu)
Jevgenij Pašukanis
"Država kao organizacija klasne vladavine i kao organizacija za vođenje vanjskih ratova ne traži pravno tumačenje i po suštini stvari ga ne dopušta. To je oblast gdje caruje tzv. raison d’etat, tj. princip gole cjelishodnosti. Naprotiv, vlast kao garant tržišne razmjene ne samo što može da bude izražena terminima prava nego se i sama predstavlja kao pravo i samo pravo, tj. stapa se sa apstraktnom objektivnom normom. Stoga se svaka pravna teorija države koja hoće da obuhvati sve državne funkcije pokazuje nužno kao neadekvatna. Ona ne može da bude vjeran odraz svih činjenica državnog života, nego daje samo ideološki, tj. unakaženi odraz stvarnosti." (Opća teorija prava i marksizam)
"Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." (Ibid.)
"Država kao faktor sile u unutrašnjoj i vanjskoj politici - to je onaj korektiv koji je buržoazija prinuđena da čini u svojoj teoriji i praksi "pravne države". Ukoliko je gospodstvo buržoazije postajalo nestabilnije, ove popravke su bile kompromitovanije; tim se brže "pravna država" pretvarala u bestjelesnu sjenku, dok nije, na kraju, otvoreno zaoštravanje klasne borbe primoralno buržoaziju da sasvim odbaci nastranu masku pravne države i obnaži suštinu vlasti kao organizovanog nasilja jedne klase nad drugom." (Ibid.)
N
Neil MacCormick
"[P]ostoji nesavršen identitet između prava i države, preklapanje bez potpunog identiteta. Država je teritorijalna organizacija političke moći koja zahtijeva ustavnu definiciju i organizaciju, ali nije nužno učinkovito ograničena ustavnim granicama. Institucionalni normativni poredak može postojati odvojen od države, a običajni normativni poredak je uslov za utemeljenje ustavnog poretka kojeg država zahtijeva. Države mogu, ali ne moraju, uspostaviti monopol nad institucionalnim normativnim poretkom, pokušavajući učiniti "pravo u pravom smislu riječi" potpuno i isključivo koekstenzivnim sa državom-pravom. Državna moć ne mora biti vršena u skladu sa ograničenjima na ustavni autoritet, i nikada nije u potpunosti. Ona može pasti na bespravni gangsterizam, ali karakter institucionalnog normativnog poretka, i stoga prava, nije svojstven gangsterskim-naredbama ili poretku terora kojeg mogu uspostaviti." (Propitivanje suverenosti)
L
Lenjin
"Kad se pojavljuje takva posebna grupa ljudi kojoj je jedini posao da upravlja i kojoj je radi upravljanja potreban poseban aparat prinude, potčinjavanje tuđe volje nasilju - zatvori, posebni odredi ljudi, vojska itd., tada se pojavljuje i država." (O državi)
"Ona (tj. država) je uvijek bila izvjestan aparat koji se izdvajao iz društva i sastojao od grupe ljudi koji su se bavili samo time, ili gotovo samo time, ili poglavito time što su upravljali. Ljudi se dijele na one kojima se upravlja i na specijaliste za upravljanje, na one koji se izdižu iznad društva i koje nazivaju upravljačima, predstavnicima države. Taj aparat, ta grupa ljudi koji upravljaju drugima, uvijek prigrabljuje u svoje ruke izvjestan aparat prinude, fizičke sile [...] Metodi nasilja su se mijenjali ali kad god je postojala država, postojala je u svakom društvu uvijek grupa lica koja su upravljala, koja su zapovijedala, gospodarila i koja su, radi održanja vlasti, imala u svojim rukama aparat fizičke prinude, aparat nasilja, onog naoružanja koje je odgovaralo tehničkom nivou svake pojedine epohe." (Ibid.)
"Država je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (Ibid.)
"Mi odbacujemo sve stare predrasude o državi koja znači univerzalnu jednakost - jer to je prevara: dokle god ima eksploatacije ne može biti jednakosti. Zemljoposjednik ne može biti jednak sa radnikom, ili gladan čovjek jednak za sitim [...] Do sada smo oteli kapitalisti ovu mašinu i preuzeli je. Koristiti ćemo ovu [državnu] mašinu, ili batinu, da uništimo svu eksploataciju. I kada mogućnost eksploatacije više ne bude postojala nigdje na svijetu, kada više ne bude bilo vlasnika zemlje i vlasnika tvornica, i kada ne bude više situacija u kojima se jedni prežderavaju dok drugi gladuju, samo kad mogućnost toga više ne bude postojala, mi ćemo otpremiti mašinu na smetljište. Tada neće biti države i neće biti eksploatacije." (Ibid.)
Léon Duguit
"Država nije - kao što se htjelo predstaviti i kao što se neko vrijeme vjerovalo da je bila - sila koja zapovijeda, suvereno tijelo; ona je saradnja javnih službi organiziranih i konrtolisanih od onih koji vladaju." (Rasprava o ustavnom pravu)
"Može se reći da postoji država svaki put kad u jednom datom društvu postoji politička diferencijacija, ma koliko rudimentarna ili razvijena i složena ona bila. Riječ država označava ili vladajuću ili političku vlast ili samo društvo gdje postoji ta diferencijacija između vladajućih i potčinjenih i gdje samim tim postoji politička vlast. Svuda gdje utvrdimo da u jednoj datoj zajednici postoji vlast zasnovana na prinudi, možemo reći, moramo reći da postoji država [...] U svakom ljudskom društvu, velikom ili malom po obliku, gdje postoji jedan čovjek ili grupa ljudi koja ima prinudnu vlast i ovu nameću drugima, treba reći da postoji politička vlast, država."
Louis Antoine de Saint-Just
"Dok god možete vidjeti nekoga gdje čeka u predsobljima ureda i sudova, državna uprava ne vrijedi ništa."
M
Mihajlo Lanović
"Država je, dakle, društvo koje nastaje pokoravanjem pravnim normama." (Uvod u pravne nauke)
N
Nikola Visković
"Država je organizacija vlasti, a pravo skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i pravdu i to tako da ljidma zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama ako te zapovijedi ne poštuju." (Država i pravo)
"Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne funkcije - počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, da s vremenom ima sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva." (Ibid.)
P
Philip Pettit
"Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj demos ili narod vrši pogodnu formu kratosa ili kontrole nad onima na vlasti." (Legitimacy and Justice in Republican Perspective)
"Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (Ibid.)
Pierre-Henri Teitgen
"Demokracije ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom."
Platon
"Prema mom mišljenju, nastaje dakle država zato, što svaki od nas nije sam po sebi dosta, nego mu mnogo treba i potrebni su mu drugi." (Država)
Publius Cornelius Tacitus
"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi."
R
Radomir Lukić
"Država je jedinstvena organizacija, ali u njoj su u stvari spojene dvije organizacije koje su duboko različite, iako se organizaciono tako tjesno prepliću da ih nije lako razlikovati. Jedno je klasna organizacija, država u užem smislu riječi, predstavnik vladajuće klase, koja štiti one interese te klase koji se ne mogu drukčije zaštititi do monopolom fizičke prinude. Ova država je organizovana kao monopol fizičke prinude. Druga organizacija u sadašnjoj državi jeste, naprotiv, općedruštvena organizacija koja je predstavnik cijelog društva, nosilac njegovih općih interesa, za čije ostvarenje nije potrebna upotreba fizičke prinude, a najmanje njenog monopola, već prosto centralno društveno organizovan rad. Zato ova druga organizacija i nema sredstva za prinudu pa ih i ne upotrebljava (bar u načelu) [...] [To] da je posebna organizacija s monopolom fizičke sile, odvojena i različita od društva, osnovna [je] osobenost države." (Teorija države i prava)
"Država je organizacija vladajuće klase za zaštitu klasnih interesa putem monopola fizičke sile. Pošto ti interesi nisu općedruštveni, nisu interesi svih članova društva, svih klasa, to je sila neophodna [...] No, država se u izvjesnom smislu osamostaljuje u odnosu na društvo, pa i u odnosu na vladajuću klasu [...] Kao takva država i samoj vladajućoj klasi nameće izvjesno ponašanje, reguliše njen položaj također silom. U tom smislu ona može naturiti vladajućoj klasi izvjestan interes potlačene klase. Društvena podloga za ovakvu djelatnost države jeste relativno osamostaljen upravljački sloj ljudi, ono što se zove birokratijom u širokom smislu. Taj sloj ima interes prije svega da država postoji i da se razvija nesmetano, jer ime postoji njegova vlast, njegov privilegovan položaj u društvu." (Ibid.)
"Proces odumiranja države počinje dolaskom proleterijata na vlast. Država u pravom smislu riječi jeste samo država koju organizuje manjina eksploatatora. Kad državu organizuje većina eksploatisanih, ona počinje prestajati da bude država, iako je još uvijek klasna organizacija i ima monopol sile. Jer otada sama manjina, dakle manji dio društva, trpi državu kao silu, tj. kao državu, a većina je osjeća kao svoju, tj. kao slobodnu društvenu organizaciju. I taj proces podruštvljavanja države sve više napreduje s napretkom socijalizma u proizvodnji kao društvenoj osnovi. Stoga to i nije država u pravom smislu riječi, stoga je to država koja i jeste i nije država, država koja postaje nedržavom gubeći svoju suštinu i spoljni oblik." (Ibid.)
"[F]unkcija države je održavanje datog načina proizvodnje putem državne prinude, tj. putem upotrebe monopola fizičke sile u društvu." (Ibid.)
Robert Nozick
"Naši glavni zaključci o državi su da je minimalna država, ograničena na uske funkcije zaštite protiv sile, krađe, prevare, izvršenja ugovora, i tako dalje, opravdana; da bi bilo koja šira država kršila prâva ljudi da ne čine neke stvari, i stoga je nepravedna; i da je minimalna država inspirativna i ispravna. Dvije implikacije vrijedne pažnje jesu da država ne može koristiti svoj aparat prisile da natjera neke građane da pomažu drugima, i da zabrani aktivnosti ljudima za njihovo sopstveno dobro ili zaštitu." (Anarhija, država i utopija)
S
Sarah Song
"[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom demosu [...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state)
Slobodan Jovanović
"Država i društvo razlikuju se kao spoljašnja i unutrašnja zajednica. Država je spoljašnja zajednica u dvojakom smislu riječi: (1) u njoj postoje pravila kojima se regulišu samo radnje njenih članova, a ne njihove misli i osjećanja, i (2) ta su pravila propisana od jedne vlasti koja ne osniva svoje pravo zapovijedanja na slobodnom pristanku onih nad kojima se vrši. Država je jedna zajednica koja se drži spoljašnjim autoritetom. Društvo je unutrašnja zajednica, osnovana na saglasnosti misli i osjećanja svojih članova." (O državi)
V
Vjekoslav Miličić
"Država je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, genus proximum. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/differentia specifica u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (Opća teorija države i prava)
W
Walter Lippmann
"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
Winston Churchill
"Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."
Ž
Žan Žak Ruso
"Ako je država ili politička zajednica tek moralna osoba čiji se život sastoji u savezu njenih članova, i ako je njena najvažnija briga da se sama očuva, potrebna joj je sveopća i obavezujuća sila da pokreće i razmiješta svaki dio na način koji najviše odgovara cjelini. Kao što priroda daje svakom čovjeku apsolutnu vlast nad svim njegovim udovima, društveni ugovor daje političkom tijelu apsolutnu vlast nad svim njegovim članovima, i to je ona vlast koja, upravljana općom voljom, nosi, kao što sam rekao, naziv suverenost [...] Sve usluge koje građanin može učiniti državi, dužan je da ih učini čim to suveren zatraži; ali suveren, opet, ne može opteretiti podanike nikakvim okovima koji zajednici nisu potrebni; on ne može čak to ni željeti, jer pod zakonom uma ništa se ne čini bez razloga, upravo kao ni pod zakonom prirode." (Društveni ugovor, II: 4)
"Koji je, dakle, narod prikladan za zakonodavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene države i jesu tako malobrojne." (Ibid., II: 10)
"U dobro vođenoj državi svako juri na skupštinu; pod lošom vladavinom, niko ne drži da napravi ni jedan jedini korak da tamo stigne; jer nikoga ne zanima šta se tamo događa, jer se predviđa da opća volja neće na njoj prevladati, jer, najzad, domaće brige privlače svu pažnju. Dobri zakoni pomažu da se donose još bolji, loši povlače za sobom još gore. Čim neko kaže za državne poslove: Šta me se tiču?, treba računati da je država propala." (Ibid., III: 15)

Citati o drogi

Bertrand Russell "Moć je slatka; ona je droga, ona je želja koja se povećava navikom." Zapravo ljubav Billy Mack: "Zdravo djeco. Evo važne poruke od vašeg ujaka Billa. Nemojte kupovati drogu. Postanite pop zvijezda, i dati će vam je đaba."

Citati o drvu

Orhan Pamuk "Ja, siroto drvo koje vidite, Bogu zahvaljujem što me ne nacrtaše s takvim naumom. A i to nije zato što se plašim da bi me, da su me naslikali u skladu sa franačkim manirima, svi istambulski kerovi zapišali pomislivši da sam pravo drvo. Ja i ne želim da sam pravo drvo, nego ono što drvo znači." (Zovem se Crvena) Bugarske poslovice "Ako želiš jabuka, trebaš protresti drvo." Danske poslovice "Zeleno drvo daje više dima nego vatre." Kineske poslovice "Ne obara se svako drvo prvim udarcem." Njemačke poslovice "Nema težeg drva od prosjačkog štapa."

Citati o društvu - društveni citati

Anatole France "Društvo sastavljeno samo od velikih ljudi bilo bi vrlo malobrojno i dosadno. Veliki ljudi ne podnose jedan drugoga i uopšte nisu duhoviti." Henry David Thoreau "Ako bijeda voli društvo, ima ga dovoljno." Léon Duguit "Solidaristička doktrina smatra da su individui slični ćelijama koje čine jedno živo tijelo, koje ne može živjeti vez aktivnosti ćelija, koje ga sastavljaju, a ove ne mogu postojazi izolirane. Iz te međusobnosti nastaje prirodni zakon, koji im nalaže da svaka radi na svom području djelovanja, da bi se osigurala životna aktivnost tijela, koje one sastavljaju. Isto tako se to odnosi i na individue, članove socijalnog tijela." (Suverenitet i sloboda, Pariz, 1922.) "Oni (individui) moraju sarađivati u društvenom životu isto kao što ćelije sarađuju u životu živog bića koje one sastavljaju." (Ibid.) "Društvo i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." (Rasprava o ustavnom pravu) "Da li društvo može izaći na kraj s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" Lord Bolingbroke "Sloboda je za jedno društvo ono što je zdravlje za pojedinca." René Worms "Odnosi između individua u okviru društva različitiji su nego odnosi ćelija u okviru organizma, ali su ipak izgrađeni na istom osnovnom obrascu i podvrgnuti su istim originalnim uslugama." (Principi biološke evolucije društva, Pariz, 1910.) Rudolf von Jhering "Da li društvo može izaći na kraj samo s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" (Cilj u pravu) Stjepan Mesić "Pravo na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti. Ako se neko naučno bavi jednim dijelom fizike ili matematike, to ne znači da taj išta zna o funkcioniranju društva, ali ga neznanje neće spriječiti da svima drži lekcije i da se postavlja kao moralni arbitar." (za Feral Tribune)

Citati o drskosti - drski citati

"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." - Kahlil Gibran

Citati o dostojanstvu

Albert Einstein "Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu." Jean-Paul Sartre "Nema tog dostojanstva koje se ne bi otopilo u boli." Jeremy Waldron "Pojam 'dostojanstva' koji je ranije bio udruživan s hijerarhiziranim razlikovanjem ranga i statusa sada izražava ideju da svi ljudi imaju jednak rang, i to vrlo visok." (Dignity and Rank) "Dostojanstvo je status osobe utemeljen na činjenici da joj je priznata sposobnost kontrole i regulacije njenih radnji u skladu sa njenim sopstvenim shvatanjem normi i razloga koji se odnose na nju; ono pretpostavlja da je ona sposobna da dâ i ovlaštena da ponudi svoje razumijevanje sebe (i načina na koji ona regulira svoje radnje i organizira svoj život), razumijevanje na koje drugi moraju paziti; i to konačno znači da ona ima potrebna sredstva da zahtijeva da njeno činilaštvo i njeno prisustvo među nama kao ljudskog bića bude uzeto ozbiljno i akomodirano u životima drugih, u držanjima drugih i njihovim radnjama prema njoj, i u društvenom životu uopće." (How Law Protects Dignity?) "[A]ko je ljudsko dostojanstvo status, onda trebamo reći da se ono sastoji ne samo od niza ljudskih prava, već i od ishodišne ideje koja objašnjava važnost svakog od tih prava u odnosu na naše postojanje kao ljudi i važnosti njihovog grupisanja na taj način." (Is Dignity the Foundation of Human Rights?) Joseph Raz "[P]oštovanje vladavine prave je neophodno ako pravo želi da uvažava ljudsko dostojanstvo. Uvažavanje ljudskog dostojantva podrazumijeva tretiranje ljudi kao osoba koje su sposobne da planiraju i osmišljavaju svoju budućnost. Prema tome, uvažavanje ljudskog dostojanstva uključuje uvažavanje njihove autonomije, njihovog prava kontrole svojom sudbinom. Kontrola koju osoba ima nad svojim životom nikada nije kompletna. Ona može biti nekompletna na bilo koji od sljedećih načina. Osoba može biti u neznanju o svojim mogućnostima, biti nesposobna da odluči šta da učini, biti u nemogućnosti da ostvari svoje izbore ili frustrirana u svojim pokušajima da to učini, ili može nemati ikakav izbor (ili bilo kakav koji je vrijedno imati). Svi ovi neuspjesi mogu nastati kroz prirodne uzroke ili kroz ograničenja čovjekove ličnosti ili sposobnosti. Prirodno, postoji mnogo načina na koji djelovanje jedne osobe može utjecati na život druge. Samo neka takva miješanja predstavljat će povredu dostojanstva ili narušavanje autonomije osobe koja je time pogođena. Takve povrede mogu biti podijeljene u tri grupe: vrijeđanje, porobljavanje, i manipulacije [...] Pravo može narušiti ljudsko dostojanstvo na mnogo načina. Poštovanje vladavine prava nipošto ne garantuje da se takva narušavanja neće događati. Ali jasno je da namjerna zanemarivanja vladavine prava narušavaju ljudsko dostojanstvo." (Autoritet prava) Jürgen Habermas ""Ljudsko dostojanstvo" je seizmograf koji pokazuje šta je konstitutivno za demokratsko pravno uređenje - naime, tačno ona prava koja građani jedne političke zajednice moraju ustanoviti kako bi jedni druge mogli poštovati kao članovi slobodnog udruženja slobodnih i jednakih. Tek jamčenje ovakvih ljudskih prava proizvodi status građana koji kao subjekti jednakih prava imaju pravo da ih se poštuje u njihovom ljudskom dostojanstvu. / Nakon dvije stotine godina moderne ustavne povijesti bolje spoznajemo šta je od početka odlikovalo ovaj razvoj: ljudsko dostojanstvo kao da obrazuje potral kroz koji egalitarno-univerzalistički sadržaj morala biva urezan u pravo. Ideja ljudskog dostojanstva je pojmovna spona koja moral jednakog poštovanja za svakog veže sa pozitivnim pravom i demokratskim utvrđivanjem prava, tako da je iz njihove uzajamne zavisnosti, u historijskim uvjetima koji su im pogodovali, moglo izrasi jedno političko uređenje koje se temelji na ljudskim pravima." (Ogled o ustavu Evrope) "[K]umulativna iskustva povrijeđenog dostojanstva obrazuju izvor moralne motivacije za ustavotvornu praksu s kraja 18. stoljeća koja se povijesno ne može osloniti na slične slučajeve; na drugoj strani, socijalno priznanje dostojanstva drugog, koje formira status, nudi pojmovnu vezu između moralnog sadržaja za jednako uvažavanje svakog i pravne forme za ljudska prava." (Ibid.) Max Frisch "Dostojanstvo čovjeka sastoji se od njegovog izbora." Max Weber "Dostojanstvo ličnosti zasigurno počiva na činjenici da za nju postoje vrijednosti prema kojima usmjerava svoj život." (Metodologija društvenih nauka) Ronald Dworkin "Bez dostojanstva naši su životi samo treptaji trajanja. Ali ako uspijemo živjeti dobar život, stvaramo nešto više. Potpisujemo se pod našu smrtnost. Činimo naše živote malenim dijamantima u kozmičkom pijesku." (Pravda za ježeve) "Uvjerljiva teorija legitimnosti [...] mora postupati [...] po pretpostavci da građani rođeni u političkoj zajednici ili koji su joj pristupili kasnije, imaju pravedne obaveze prema toj zajednici, uključujući obaveze poštovanja njenih zakona ne bitno da li ili ne izričito ili čak prešutno prihvataju te obaveze. Ali oni će poprimiti takve političke obaveze samo ako i samo toliko dugo koliko vlada zajednice poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo [...] Ne mogu imati bilo kakve obaveze prema zajednici koja me tretira kao drugo-razrednog građanina." (Da li je demokratija moguća ovdje?)

Citati o dosadi

Aristotel "Dosada i dokolica su majka filozofije." Arthur Schopenhauer "Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni." Eric Hoffer "Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga što su dosadni sebi samima." Konfučije "Ko je uljudan preko mjere postaje dosadan." Konstantin Kavafi "Duga je dosada ispunila tvoje misli neprozirnom maglom." (Vulnerat omnes ultima necat) Niccoló Tommaseo "Dosada je žalost bez ljubavi." Ralph Linton "Čovjekova mržnja prema dosadi jedan je od najvažnijih pokretača napretka." William Shakespeare "Bolje je biti neuljudan nego dosadan." (Vesele žene vindzorske

Citati o domovini

Alfred de Falloux "Domovina ne želi ni one koji nisu sposobni za bilo što, niti one koji su sposobni za sve." Alphonse de Lamartine "Domovinu je stvorio pepeo mrtvih." Aristofan "Gdje je dobro, tu je i domovina." Georg Lichtenberg "Ne znam šta bih sve dao kad bih tačno znao za koga su zapravo učinjena djela o kojima se u javnosti govori da su bila učinjena za domovinu." George S. Patton "Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju." Horacije "Za domovinu umrijeti makar je slatko i dično, ja držim da je slađe živjeti za domovinu." Mário de Andrade "Domovina je slučaj seobe i mjesto gdje nam bog dade svagdašnji kruh."

Citati o domu

Perzijske poslovice "Žena je nesreća, ali nijedan dom neka ne ostane bez te nesreće."

Citati o dokazima

Edward R. Murrow "Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije dokaz, i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa." (govor protiv politike senatora Josepha McCarthy-ja) Erazmo Roterdamski "Nema pouzdanijeg dokaza ljudskoj nerazboritosti i gluposti, no što je pretjerano samozadovoljstvo" Immanuel Kant "Već je dovoljno veliki dokaz razboritosti kad čovjek zna da pita pametno." Ivan Sergejevič Turgenjev "Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda." Kur'an "Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti." (2:164)

Citati o događajima

Isabel Allende "Sve ostavlja trag, svaki događaj ostavlja mrlju." (Eva Luna) Jorge Luis Borges "Značajni događaji izvan su vremena, bilo zato što im je neposredna prošlost nekako odsječena od budućnosti, bilo zato što im sastavni dijelovi nisu uzastopni." (Emma Zunz)

Citati o dobročinstvu

Ezop "Opaki vjeruju da su vam učinili veliko dobročinstvo time što vam nisu nanijeli nikakvo zlo." "Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo." Martin Luther "Ništa se ne zaboravlja sporije od uvrede, a ništa brže od dobročinstva."

Citati o dobronamjernosti - dobronamjerni citati

"U čovjeku nije ništa krhkije od njegove skromnosti i dobronamjernosti." - Friedrich von Schiller

Citati o dobrodošlici

"Gostioničareva dobrodošlica plaća se na rastanku." - njemačke poslovice