Monday, February 8, 2016
Citati o fašizmu
Upton Sinclair
"Fašizam je kapitalizam plus ubistvo."
Citati o fanatizmu
"Fanatizam možemo iskorijeniti samo ako ga uspavamo." - Napoleon Bonaparta
Citati o europi - europski citati
Bojan Zulfikarpašić
"Ono što je danas interesantno u Europi, odnosno ono što traži evropska publika je miješanje džeza koji je pod utjecajem drugih, lokalnih muzičkih žanrova. To je najveća razlika u odnosu na američku scenu. Ipak, moj lični stav je da džez zapravo i nije muzika, već je odnos prema muzici." (za Blic)
Darko Bajić
"Smatram da u Europi, u kojoj zaista više nema pravih granica, jedine granice opstaju u našim glavama, i iz njih proističe naša sklonost ka etiketiranju raznih naroda i nacija." (za Večernje novosti)
Frantz Fanon
"Evropa je bukvalno stvorenje Trećeg svijeta." (The Wretched of the Earth)
Film Građanin Kejn
Berstien: "Ima dosta statua u Evropi koje ti nisi kupio."
C.F. Kane: "Ne možeš me kriviti. Oni prave statue dvije hiljade godina, ja ih skuljam pet."
Jean Baudrillard
"Evropu samo progoni sablast Evrope."
José Ortega y Gasset
"Dolazak masa na punu društvenu vlast - bilo za dobro ili zlo - najvažnija je činjenica koja se dogodila u javnom životu današnje Evrope. Ali, kako po svojoj biti mase ne smiju ni ne mogu vladati same sobom, a još manje mogu upravljati društvom, ta činjenica znači da danas Evropa prolazi kroz najtežu krizu koja može zadesiti ljude, narode, kulture. Ta vrsta krize nadošla je više nego jedanput u historiji. Poznat je njen izgled i posljedice, poznato je i njeno ime: pobuna masa." (Pobuna masa)
Miljenko Jergović
"Europa je, po primarnom značenju u rječniku grada, najvažniji sarajevski hotel, u kojem bi svatko od nas prenoćio da nije Sarajlija, i iz kojeg bi započelo svako istraživanje Sarajeva, kada bi se tu još nešto moglo istraživati, kada grad ne bi bio okamenjen u sjećanju, preliven, kao Pompeji, okamenjenom vulkanskom lavom koja je konzervirala i sačuvala sve onakvo kakvo je bilo nekad. Ili kakvo nije bilo nikad. Tek u sekundarnom značenju u svakom sarajevskom dikcionaru Evropa je kontinent koji se polako odmiče od ove zemlje i grada, plove tektonske ploče, i skoro će doći vrijeme da Evropa bude već toliko daleko da je za Sarajlije nigdje neće ni biti, osim u tom hotelu što ga je po narudžbi trenutka izgradio i svome gradu poklonio jedan Srbin." (Evropa i Central, legenda o dva hotela, januar 2014.)
Martin Heidegger
"Ova Evropa, u opakoj zaslijepljenosti uvijek spremna sama sebi potajno udariti u srce, leži danas u velikim kliještima između Rusije, s jedne, i Amerike, s druge strane." (Uvod u metafiziku)
Mina Ahadi
"Evropa danas živi u zahtjevnim ekonomskim vremenima i mnogi ljudi ne vole perspektivu, pa onda raste potreba da neko za to bude okrivljen, susrećemo se s rasizmom i prebacivanjem problema na drugoga. Zato postoje oni koji su lahak plijen radikalima i koje je lahko uvesti u redove radikalnih vjerskih organizacija." (za Globus)
Miroslav Krleža
"Neka oprosti gospođa Evropa, ona nema spomenika kulture. Pleme Inka u Americi ima spomenike. Egipat ima prave spomenike kulture. Neka oprosti gospođa Evropa, samo Bosna ima spomenike, STEĆKE. Šta je stećak? Oličenje gorštaka, Bosanca! Šta radi Bosanac na stećku? Stoji uspravno! Digao glavu, digao ruku! Ali nigdje nikad, niko nije pronašao stećak na kome Bosanac kleči ili moli, na kome je prikazan kao sužanj." (1960.)
"Evropa je danas kuća samotna u kojoj Zločin spi." (Proljeće hiljadu devet stotina i osamnaeste)
"Gdje naivni su oni glupi dani
kada smo, davno tome, sanjali
o leopardski, zmijski otrovnoj,
o zlatnoj, čudnoj, tajanstvenoj Europi?
(...)
Europa leži mrtva." (Eeropa godine tisuću devet stotina četrdeset i druge)
"Tebi, o, gluposti ljudska, udaram himnu o bubanj,
(...)
Danas paseš ko krava nad grobom glupe Eerope,
ne umijući drugo nego mahati repom." (Tebi, o, gluposti ljudska; 1919.)
Nedžad Ibrišimović
Woland: "Ovdje zaista treba podići predziđe, ovo je terra incognita, tamni vilajet, evropski tumor... Ali neće tako ostati... Ovo je Evropa!... I u koga sam se ja pouzdao - u Srbijance! Fuj! Pedeset godina će biti kažnjavani... Pedeset!" (Woland u Sarajevu)
"Gledam kako tri zemlje i tri naoružana naroda - opkolivši moju zemlju i moj nenaoružani narod - neminovno nestaju u mojim očima. Gledam kako to Evropa ravnodušno gleda i gledam kako i Evropa nestaje.
Vidim daleki Japan u svoj njegovoj ljepoti!
Ne bih volio da i Japan nestane." ("Pismo Akiru Kurosavi" - oktobra, 1993. - Ruhani i šejtani inspiracija)
Peter Esterhazi
"Nemamo drugog izbora nego vjerovati u ujedinjenu Evropu. Ne želim to reći rezignirano. Ujedinjavanje Evrope može se posmatrati istovremeno s velikim zanimanjem, ali i s dozom rezigniranosti. Mnoge stvari ne razumijemo, nemamo čak ni razvijen pojmovnik kojim bismo objasnili kako je moguće da budemo svi zajedno, a da pritom svako može biti i sam." (za Dnevnik)
Peter Lindseth
"Evropska vladavina imala je poteškoća u tome da je se vidi kao utjelovljenje ili izražaj historijski kohezivne političke zajednice („Evropa“) koja ima sposobnost samo-vlasti kroz institucije „konstituisane“ u tu svrhu [...] [O]no što nedostaje [...] jeste nužan identitet između evropskih institucija i evropskih građana – smisao vlade „od“ historijski definisanog „naroda“, da posudimo izraz iz Linkolnove poznate formulacije." (Equilibrium, Demoi-cracy, and Delegation in the Crisis of European Integration)
Citati o evoluciji
Thomas Alva Edison
"Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo nanositi zlo svim živim bićima i dalje ćemo biti samo divljaci."
Sunday, February 7, 2016
Citati o erotici - erotski citati
Dževad Karahasan
"Uvredljivo je to što erotiku stalno brkaju sa seksom, i na osnovu te zbrke jedno komunikacijsko čudo srozavaju na puku biološku potrebu. Ta je gadost i glupost, po mjeri podlosti koju podrazumijeva, ravna nastojanju da se vjera u Boga objasni borbom za opstanak ili potrebom za socijalnim utjecajem. Moglo bi se, naravno, pristati na to da je puko tjelesno općenje poteklo iz biološke potrebe kakva je glad. I kao što zadovoljavanje gladi proizvodi govna, zadovoljavanje puke tjelesne žudnje proizvodi nove ljude. Ali to nije erotika, to nije onaj čudesni razgovor u kojem dvoje bića raskrivaju jedno drugome svoju najposebniju bit." (Šahrijarov prsten)
"Erotika je kao umjetnost, mudrovao je dalje Faruk, ona je toliko lijepa i potpuna da naprosto ne može biti plodna u ovome ovakvom svijetu u kojem plodovi dolaze iz manjka ili, u najboljem slučaju, iz bola. Ne gradim ja s tobom erotski odnos da bismo proizvodili djecu, erotski odnos nam treba da jedno drugome otkrijemo o sebi sve pa i ono što sami o sebi nismo znali i ne bismo saznali jer se samo kroz potpun erotski odnos može saznati. Jedino mi umjetnost može o nekome drugom dati znanja koja mi izgledaju kao moje vlastito iskustvo i tako mi omogućiti da se na trenutak uselim u njega, da se prividno osjetim kao on, pa tako bolje razumijem i znam sebe samoga kad se vratim u sebe; jedino mi erotika daje o meni znanja kroz mene samoga, budeći u meni potrebu da se dajem tebi; eto zato je erotika umjetnost - tehnika koja mi daje znanja o meni. Sva ostala ljudska znanja vode me izvan mene i nastoje mi sakriti mene praveći se da mi otkrivaju svijet. Zato su umjetnosti, u koje nesumnjivo spada i erotika, jedina znanja koja čovjeka vode prema njemu samome." (Ibid.)
Milan Kundera
"Erotizam je komercijalno dvosmislen, jer premda svi priželjkuju erotski život, svi ga također mrze kao uzrok svojih nesreća, frustracija, zavisti, kompleksa, patnji." (Identitet)
Svetislav Basara
"Drugačiji je pristup i tretman erotike u literaturi i u životu. Da bi se bavio erotikom u literaturi, čovjek mora biti veliki majstor, poput Prusta. Nju u književnosti treba upotrebljavati kao pikantan začin u dobrom jelu, u malim dozama, s mjerom i u pravom trenutku." (za Blic)
Citati o entuizijazmu
"Uspjeti znači prihvaćati neuspjeh za neuspjehom ne gubeći entuzijazam." - Winston Churchill
Saturday, February 6, 2016
Citati o emancipaciji
Gloria Steinem
"Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje."
Citati o egoizmu
Carlo Bini
"I samo požrtvovanje, koje se obično navodi kao protuteza egoizma, samo je čist egoizam."
Friedrich von Schiller
"Kada mrzim, oduzimam sebi nešto; kada volim, postajem bogatiji za ono što volim. Praštanje je ponovno nalaženje otuđene svojine - mizantropija produženo samoubistvo; egoizam najveća bijeda jednog stvorenja."
Hermann Hesse
"Mržnja prema samome sebi dovodi do iste stravične osamljenosti i očaja kao i pretjerani egoizam."
Ivan Sergejevič Turgenjev
"Postoje tri vrste egoista:
egoisti koji sami žive i daju drugima da žive,
egoisti koji sami žive ali ne daju drugima da žive i
egoisti koji niti sami žive niti drugima daju da žive."
Jovan Dučić
"Izvor nesreće čovjekove leži u njegovom egoizmu; u tom što hoće da uvijek drugi rade za njega."
Rudolf von Jhering
"Pa tu i nalazimo slične pojave u prirodi: kredne stijene infusorija, životinjica, koju golo oko nije u stanju vidjeti, stvaraju čitave bregove. Infusorija, to je egoizam, koji živeći isključivo sebe radi, podiže svijet." (Cilj u pravu)
Friday, February 5, 2016
Citati o egzistenciji - egzistencijalni citati
Erich Fromm
"Ljubav je jedini zadovoljavajući odgovor na problem ljudske egzistencije."
Albert Einstein
"Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu."
Jean-Paul Sartre
"Čovjek prije svega egzistira, susreće sebe samoga, uranja u svijet - i definiše sebe kasnije."
Citati o duši
Aristotel
"Ako je duša važnija od tijela (jer je po prirodi sposobnija da vodi), i ako sa za tijelo brinu umijeća i vještine kao što su liječništvo i tjelovježba (i njih smatramo znanjima i za neke ljude govorimo da su ih stekli), očigledno je da neka briga i neko umijeće postoji i za dušu i za duševne vrline, i sposobni smo ga steći, jer to možemo i s onim u čemu nam je neznanje veće i što je teže spoznati."
Baruch Spinoza
"Duše se ne pobeđuju oružjem, nego ljubavlju i blagorodnošću."
Benjamin Disraeli
"Male stvari štete dušama malih ljudi."
Ciceron
"Nema ničeg otmjenijeg i cjenjenijeg od vjernosti. Vjernost i istina najsvjetlija su savršenstva i darovi ljudske duše."
Demokrit
"Čovjek se treba više brinuti za dušu nego za tijelo."
Eshil
"Riječi su lijek duši koja pati."
Francis Bacon
"Ćutanje je odmor duše."
François de La Rochefoucauld
"Osveta je uvijek posljedica slabosti duše koja ne može da podnese nepravdu."
Friedrich von Schiller
"Sitne su i uske duše oni koji tako rado svaki zasluženi jad obilježavaju imenom neumoljive sudbine."
Helen Keller
"Dok sebičnost i pritužbe izopačuju i pomračuju dušu, ljubav je nadimlje radošću i oštri njezin vid."
Henry Miller
"Sjedište je duše ondje gdje se unutarnji svijet i vanjski svijet dodiruje. Jer, niko ne poznaje sebe ako je samo on, a ne u isti mah još i neko drugi." (Sexus)
Heraklit
"Oči i uši su ljudima zli svjedoci ako imaju barbarske duše."
Hermann Hesse
"Ja sam odabrao put egoista ili vjernika, pa obaveze prema vani smatram sporednima u odnosu na one koje dugujemo vlastitoj duši."
Kahlil Gibran
"Kad povjeriš svoju nevolju susjedu, daruješ mu dio svojega srca. Ako je u njega velika duša, zahvaljuje ti; a ako je malena, omalovažava te."
Kur'an
"Ljudi, bojite se Allaha, koji vas je stvorio od jedne duše." (An-Nisa', 1.)
"Spašen je onaj ko izgradi i očisti svoju dušu, a propao je onaj ko je isprlja i uništi." (Aš-Šams, 9-10.)
"Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša - samo Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja." (Al-Isra', 85.)
Marko Aurelije
"Duša ima boju čovjekovih misli."
"Pogledaj u dubinu svoje duše. Tu ćeš naći izvor prave sreće, izvor nepresušni, samo valja da ga neprestano dubiš."
"Ušutkaj svoju uobrazilju; uzdrži svoje želje; ugasi razbuktalu lakomost. Neka ti duša bude samo svoja i jedino svoja."
Marko Vešović
"Ljudska duša je vazda kasnila za svijetom.
Duša je vir gdje zimi ogledaju se ždrali
ujesen k jugu odletjeli." (Kaže Rebeka Vest:)
"I zato su im duše
Ko kist što crnim tušem
Riše grad dugine boje" (Dok prelazim u mumiju)
Maksim Gorki
"Ne budite ravnodušni jer je ravnodušnost smrtonosna za ljudsku dušu."
Oscar Wilde
"Ništa ne može izliječiti dušu osim razuma, kao što ništa ne može izliječiti razum osim duše."
Pearl S. Buck
"Najviše razvijeno područje našeg svijeta je ljudska duša."
Phil Bosmans
"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu."
Plutarh
"Duša zaljubljenog čovjeka živi u tuđem tijelu."
Ralph Waldo Emerson
"Ljepota je odlika tijela kako je vrlina odlika duše."
Sapfa
"Najljepše je ono što ljubimo sa slutnjom u duši."
Seneka
"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo."
Turgenjev
"Duša nije jabuka: ne možeš je razdijeliti."
Victor Hugo
"Ja nosim odijelo lakeja, a u vas je lakejska duša."
William Shakespeare
"Ljubav ne gleda očima, već dušom; zato je krilati Amor na slikama slijep."
Citati o duhovitosti
Aristotel
"Duhovitost je drskost koja je stekla obrazovanje."
Richard Sheridan
"Duhovitost pomiješana sa zlobom ne vrijedi ništa."
William Shakespeare
"Kratkoća je duša duhovitosti."
Citati o duhu
Albert Camus
"Jedna od karakteristika osrednjeg duha jeste vječito preračunavanje."
Bernard Shaw
"Čovjek koji sluša razum izgubljen je: razum sputava sve one čiji duh nije dovoljno snažan da mu se odupre."
Charles-Louis de Secondat Montesquieu
"Čovjek koji ima duha nikad ne nastoji da to pokaže, jer ko se gizda ukrasima koje uvijek nosi na sebi?"
Charles Baudelaire
"Koliko li je samo potrebno duha da čovjek ne bi ispao smiješan?"
Charles Caleb Colton
"Tirani još nisu otkrili lance koji bi sputali duh."
Čuang Ce
"Duh je savršenog čovjeka poput ogledala. Ogledalo ne trči za stvarima kako bi uhvatilo njihov odraz, a kada ih odražava, ne drži ih samo za sebe. Tako ga ništa ne može oštetiti, tako ga ništa ne može pokvariti"
Friedrich von Schiller
"Duh je taj koji sebi gradi tijelo."
Hegel
"Duh iz svoga groba ustaje."
Ippolito Nievo
"Radost je vječna mladost duha."
Jean de La Bruyère
"Prava je muka kada čovjek nema dovoljno duha da bi govorio, a ni dovoljno pameti da bi ćutao."
John Locke
"Zdrav duh u zdravu tijelu je najkraći opis sreće."
Marko Aurelije
"Porazno je kad u životu pojedinca prije klone duh nego tijelo."
Max Scheler
"...boluje se posvuda i stalno od iste zablude, da duh i ideja posjeduju izvornu moć."
Norman Cousins
"Smijeh je jogging duha."
Phil Bosmans
"Sam je čovjek kriv za svoj razoreni životni svijet, za svoj zatrovani duh, za svoju opustošenu dušu."
Seneka
"Nakazno tijelo ne unakazuje duh, ali ljepota duše krasi tijelo."
Sokrat
"Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim."
Talmud
"Čuvajte se prevelike količine smijeha jer umrtvljuje duh i donosi zaborav."
Thursday, February 4, 2016
Citati o dugi
"Sreća i duga ne vide se nikada na vlastitoj kući, već samo na tuđim kućama." - njemačke poslovice
Citati o dugovima
Alexandre Dumas
"Dugovi jedini tjeraju ka uspjehu."
Citati o državnicima - državnički citati
Horace Walpole
"Državniku je potreban teleskop, a ne naočale."
Marko Aurelije
"Neko unutar tebe trebao bi voditi biće koje je snažno i zrelo, biće koje je državnik i Rimljanin; voditi onoga koji je zauzeo svoj položaj poput vojnika spremnog napustiti ovaj život i pozdraviti svoj počinak; voditi čovjeka koji se ne mora zaklinjati u svoje zasluge, niti ih drugi moraju priznavati." (Misli)
Ralph Waldo Emerson
"Čovjek nije poljoprivrednik, niti profesor, niti inženjer, on je sve. Čovjek je svećenik, i učenjak, i državnik, i producent, i vojnik." (Američki učenjak)
Citati o državi - državni citati
A
A. John Simmons
"Činjenica da država ili poslovanje ima vrline koje se mogu prizivati da bi se opravdalo njihovo postojanje, ne može po sebi služiti za opravdanje njihovog posjedovanja posebnih prava nad određenim pojedincima. Tek interakcijom sa tobom - i na način za koji uobičajeno pretpostavljamo da jednoj stranci daje moralno pravo da očekuje nešto od druge - će “legitimirati” svoje nametanje i/ili provođenje dužnosti prema tebi." (Opravdanje i legitimnost)
"Svi znamo zašto su kontraktualci vjerovali da je nužno imati države. Znamo “hobbseovske” razloge: prirodno stanje stvara česte “zatvoreničke dileme” u kojima je “očekivanje” (stoga sukob) dominantna strategija, i ona stvara “koordinacijske probleme” (koji zahtijevaju jedinstveno rješenje države). I znamo “lockeovske” razloge: ljudi su pristrasni u svoju korist, bivaju zanešeni strastima, ne znaju uvijek šta je ispravno, i nedostaje im snage i nepristrasnosti da provode prava čak i kada ih znaju. I znamo “kantovske/rusoovske” razloge: u prirodnom stanju ljudima nedostaje određena vrsta slobode (ili autonomije), i istinska pravda se ne može ustanoviti." (Ibid.)
Albert Einstein
"Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, pa čak ako to od vas i država traži."
Anna Stilz
"Vjerujem da čak i pored toga što je država prinudna institucija, volje njenih članova mogu ponekad biti implicirane u djelima države. To će biti slučaj kada članovi ne samo da imaju razborite razloge da se povinuju (da bi izbjegli prinudu), već i kad imaju specifične moralne razloge da poštuju zakon i podržavaju njihove državne institucije. Jedan broj filozofa (uključujući Hobbesa, Rousseaua, i Kanta) tvrdili su da članovi imaju političke dužnosti kada je njihova država autorizovana država: kada se može ponuditi razlog za člana da prihvati vladavinu države. Ti teoretičari također naglašavaju da te političke dužnosti nisu vanjski nametnute, već da se izvode iz volja samih subjekata. To su dužnosti koje se idealno mogu razumjeti i prihvatiti od samih subjekata. Ako je održivo ovo objašnjenje političke dužnosti, možemo reći da su volje članova implicirane u njihovoj državi kada se država može smatrati "autorizovanom", i stoga da on ima razlog da "prizna" ono što država čini. Ali kada njegova država nije autorizovana, tada puka činjenica članstva nije dovoljna da ga optereti sa odgovornošću za djelovanja države [...] Dokle god sudovi autoriteta zadovoljavaju određene jasne i granično-minimalne uslove, koji ih kvalificiraju kao razumno tumačenje prâva, radije nego neku drugu vrstu suda, obavezuju nas čak i kada su pogrešni (tj. čak i kada nisu istinska i precizna tumačenja onoga što naša prava zaista zahtijevaju) [...] [T]vrdimo da demokratska pravna država - ona koja garantuje ličnu nepovredivost građana, osnovne egzistencijalne uslove, slobodu vjerovanja i izražavanja, i propisuje sistem privatnih prava koja ih tretiraju kao jednake i u kojem imaju demokratsku riječ i glas - sposobna je da dodijeli odgovornost građanima pukom činjenicom njihovog članstva. Ako država garantuje ova prava, mi trebamo da vidimo njene zakone kao da čine moralne zahtjeve, ne tek kao prisilna nametanja na svoje građane. Svaka osoba ima osnovnu dužnost da sarađuje u obezbjeđivanju slobode za sebe i druge, i gdje njegova država zadovoljava te kriterije, on će imati dužnost saradnje u njenom održanju, jer sloboda se ne može osigurati bez sistema prava. Članstvo u demokratskoj pravnoj državi je dovoljno za dodjeljivanje odgovornosti čak i u odsustvu pristanka, dobrovoljnog potvrđivanja, ili daljeg dokaza identifikacije sa režimom [...] Tip odgovornosti za kojeg se zalažem je puka odgovornost-zadatka da se pomogne u ispravljanju štete koju je država prouzrokovala, ne moralna krivica." (Collective Responsibility & The State)
Antonio Gramsci
"Pojam prava mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija država. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi)
Antun Gustav Matoš
"Država ima sva prava, a čovjek ih nema, umjesto da bude obratno."
Aristotel
"Jedina stabilna država je ona u kojoj su svi muškarci jednaki pred zakonom."
"Potpuna zajednica od više naselja, koja je, da tako kažemo, postigla najviši stepen samodovoljnosti jeste država; ona nastaje radi održavanja života, a postoji radi sretnog života... Iz ovoga je, dakle, jasno da država nastaje po prirodi i da je čovjek po prirodi državotvorno biće(...)" (Politika)
"Jasno je, dakle, da država nastaje po prirodi i da je važnija nego pojedinac. Ako pojedinac izdvojen nije sam sebi dovoljan, odnosit će se prema cjelini kao i drugi njeni dijelovi. A onaj ko ne može da živi zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je ili zvijer ili bog. U svim ljudima, dakle, postoji prirodna težnja za takvom zajednicom i onaj ko ju je prvi osnovao začetnik je najvećeg dobra. I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Ibid.)
Ayn Rand
"Ako se fizička sila treba ukloniti iz društvenih odnosa, ljudi trebaju instituciju koja je zadužena sa zadatkom zaštite njihovih prava pod objektivnim kodeksom pravila. Ovo je zadatak za vladu - podesnu vladu - njen temeljni zadatak, jeste jedino moralno opravdanje i razlog zašto ljudi trebaju vladu. / Vlada je način stavljanja odmazdničke upotrebe fizičke sile pod objektivnu kontrolu - tj., pod objektivno definisane zakone." (Vrlina škrtosti)
"Ako društvo treba da bude slobodno, njegova vlada mora biti kontrolisana." (Ibid.)
D
Dragan Mitrović
"U stvarnosti postoje samo konkretne države i prava. Ali, njihovo realno postojanje (u prostoru i vremenu) nije jedino, iako je najupečatljivije. / Država i pravo postoje isto tako idealno: virtuelno (izvan fizičkog prostora i vremena, kao skup čistih ideja i vrijednosti, na primjer različite utopijske teorije). Država i pravo postoje i aktuelno (samo u vremenu, kao sadržaji svijesti, psihički procesi, na primjer o srpskoj srednjovjekovnoj državi), također djelotvorno utičući na stvarnost. Iako nevidljivi i apstraktni, oni su sadržani u najdubljem sloju, u kome se nalaze izvori suštinskih kvaliteta i veza bez kojih stvarna država i pravo ne mogu da postoje. Njih najlakše prepoznajemo u napajajućim iskustvima zajedničke tradicije."(Osnovi prava)
"U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu Šekspirovu misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (Ibid.)
F
Friedrich Engels
"Dosadašnjem društvu, koje se kretalo u klasnim suprotnostima, bila je potrebna država, tj. organizacija odgovarajuće eksploatatorske klase, radi održavanja spoljnih uslova njene proizvodnje, dakle, naročito radi nasilnog potčinjavanja eksploatisane klase ugnjetačkim uslovima, stvorenim postojećim načinom proizvodnje (ropstvo, kmetstvo ili feudalna zavisnost, najamni rad). Država je bila zvanični predstavnik čitavog društva, njegovo koncentrisanje u jednoj vidljivoj korporaciji, ali ona je to bila samo utoliko ukoliko je bila država one klase koja je u svojoj eposi zastupala čitavo društvo: u starom vijeku - država građana-robovlasnika, u srednjem vijeku - država feudalnog plemstva, u naše doba - država buržoazije. Pošto država najzad postaje stvarni predstavnik čitavog društva, ona postaje izlišna. Čim ne bude više nijedne klase koju treba podjarmljivati, čim s klasnom vladavinom i borbom za individualni opstanak, zasnovanom na dosadašnjoj anarhiji proizvodnje, budu odstranjeni sukobi i krajnosti koji iz njih proizilaze, više neće imati ko da se ugnjetava i iščezava potreba za naročitom ugnjetačkom silom, za državom. Prvi akt u kome država zaista istupa kao predstavnik čitavog društva - preuzimanje u svoje vlasništvo sredstava za proizvodnju u ime društva - ujedno je i njen posljednji samostalni akt kao države. Mješanje državne vlasti u društvene odnose postaje u jednoj oblasti za drugom izlišno, i onda samo po sebi prestaje. Namjesto vladavine nad ljudima dolazi upravljanje stvarima i rukovođenje procesom proizvodnje. Država se ne "ukida", ona izumire." (Razvoj socijalizma od utopije do nauke)
Fuad Muhić
"Država je organizacija koja je nastala na prelasku iz prvobitne zajednice u robovlasničku društveno-ekonomsku formaciju na određenom stepenu razvitka proizvodnih snaga i na osnovu društvene podjele rada. Suštinska strana države određena je njenom ekonomskom funkcijom (zaštita načina proizvodnje koji je u interesu vladajućih klasa), političkom funkcijom (zaštita onih državnih oblika koji se pojavljuju kao nadgradnja nad tim načinom proizvodnje), i ideološkom funkcijom (zaštita različitih oblika svijesti vladajućih klasa kojima one žele da pridaju univerzalni značaj). Sa svoje pojavne strane, država je organizacija s monopolom legitimne prinude čiji je zadatak da štiti njene osnovne funkcije i da omogućuje njihovo praktično sprovođenje. Država je najjača organizacija u društvu, i može da postoji samo dok traje ovo njeno svojstvo." (Teorija države i prava)
"U funkcionalnom smislu država i pravo su neodvojivi, te u svojoj ukupnosti sačinjavaju jedinstven državnopravni poredak." (Ibid.)
G
Georg Lichtenberg
"Nije važno što sunce u nekim državama ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti."
Georg Jellinek
"Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." (Opća teorija države)
George Burns
"Šteta što su svi koji imaju pojma o upravljanju državom već zauzeti vožnjom taksija i šišanjem mušterija."
George Washington
"Granice povjerenja koje se mogu imati u državi određene su njezinim interesima."
Gottfried Wilhelm Leibniz
"Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija."
Gustav Radbruch
"Pravna država je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu."
"Ovdje večina, tamo sloboda, ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju država tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (Filozofija prava)
"Pojedinačna država je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (Ibid.)
H
H. L. A. Hart
"Termin "država" nije ime neke osobe ili stvari koja je inherentno ili "po prirodi" izvan zakona; time se samo upućuje na dvije činjenice: prvo, da stanovništvo koje naseljava neku teritoriju živi pod tako uređenom vlašću koju obezbjeđuje pravni sistem svojom karakterističnom strukturom zakonodavstva, sudova i primarnih normi; i, drugo, da vlast uživa široko definisani stepen nezavisnosti u svom radu." (Koncept prava)
Hans Kelsen
"Državna sila je sila koja je organizirana pozitivnim pravom - to je sila prava, tj. to je učinkovitost pozitivnog prava." (Opća teorija države i prava)
"[O]vaj dualizam se teorijski ne može braniti. Država kao pravna zajednica nije nešto odvojeno od njenog pravnog poretka, isto onako kao što društvo-pravno lice nije nešto različito od poretka koji ga sačinjava [...] Država je onaj poredak ljudskog ponašanja koji mi nazivamo pravnim poretkom, poredak prema kome se orijentišu izvjesni ljudski postupci, ideja kojoj pojedinci prilagođavaju svoje ponašanje [...] Ne postoji sociološki pojam države pored njenog pravnog pojma [...] [D]ržava je - centralizirani - pravni poredak." (Ibid.)
Hegel
"Iako znamo da je teško shvatiti prirodu trebamo isto tako znati da je beskrajno teže pojmiti suštinu države..Država je hijeroglif uma koji postoji u stvarnosti - ona je napredovanje boga kroz svijet."
I
Immanuel Kant
"Za države [...], um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja [...]: da se one [...] odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore državu narodâ [...] koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na Zemlji. Ali kako to one, prema svom shvatanju prava naroda, nikako ne žele [...], a to se na mjesto pozitivne ideje jedne svjetske republike može postaviti [...] kao negativni surogat samo jedan sve širi, postojan savez koji odbacuje rat i koji će zaustavljati bujicu protupravnih neprijateljskih sklonosti." (Vječni mir)
Ivo Krbek
"Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama)
J
James Crawford
"Država nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." (Stvaranje država u međunarodnom pravu)
Jevgenij Pašukanis
"Država kao organizacija klasne vladavine i kao organizacija za vođenje vanjskih ratova ne traži pravno tumačenje i po suštini stvari ga ne dopušta. To je oblast gdje caruje tzv. raison d’etat, tj. princip gole cjelishodnosti. Naprotiv, vlast kao garant tržišne razmjene ne samo što može da bude izražena terminima prava nego se i sama predstavlja kao pravo i samo pravo, tj. stapa se sa apstraktnom objektivnom normom. Stoga se svaka pravna teorija države koja hoće da obuhvati sve državne funkcije pokazuje nužno kao neadekvatna. Ona ne može da bude vjeran odraz svih činjenica državnog života, nego daje samo ideološki, tj. unakaženi odraz stvarnosti." (Opća teorija prava i marksizam)
"Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." (Ibid.)
"Država kao faktor sile u unutrašnjoj i vanjskoj politici - to je onaj korektiv koji je buržoazija prinuđena da čini u svojoj teoriji i praksi "pravne države". Ukoliko je gospodstvo buržoazije postajalo nestabilnije, ove popravke su bile kompromitovanije; tim se brže "pravna država" pretvarala u bestjelesnu sjenku, dok nije, na kraju, otvoreno zaoštravanje klasne borbe primoralno buržoaziju da sasvim odbaci nastranu masku pravne države i obnaži suštinu vlasti kao organizovanog nasilja jedne klase nad drugom." (Ibid.)
N
Neil MacCormick
"[P]ostoji nesavršen identitet između prava i države, preklapanje bez potpunog identiteta. Država je teritorijalna organizacija političke moći koja zahtijeva ustavnu definiciju i organizaciju, ali nije nužno učinkovito ograničena ustavnim granicama. Institucionalni normativni poredak može postojati odvojen od države, a običajni normativni poredak je uslov za utemeljenje ustavnog poretka kojeg država zahtijeva. Države mogu, ali ne moraju, uspostaviti monopol nad institucionalnim normativnim poretkom, pokušavajući učiniti "pravo u pravom smislu riječi" potpuno i isključivo koekstenzivnim sa državom-pravom. Državna moć ne mora biti vršena u skladu sa ograničenjima na ustavni autoritet, i nikada nije u potpunosti. Ona može pasti na bespravni gangsterizam, ali karakter institucionalnog normativnog poretka, i stoga prava, nije svojstven gangsterskim-naredbama ili poretku terora kojeg mogu uspostaviti." (Propitivanje suverenosti)
L
Lenjin
"Kad se pojavljuje takva posebna grupa ljudi kojoj je jedini posao da upravlja i kojoj je radi upravljanja potreban poseban aparat prinude, potčinjavanje tuđe volje nasilju - zatvori, posebni odredi ljudi, vojska itd., tada se pojavljuje i država." (O državi)
"Ona (tj. država) je uvijek bila izvjestan aparat koji se izdvajao iz društva i sastojao od grupe ljudi koji su se bavili samo time, ili gotovo samo time, ili poglavito time što su upravljali. Ljudi se dijele na one kojima se upravlja i na specijaliste za upravljanje, na one koji se izdižu iznad društva i koje nazivaju upravljačima, predstavnicima države. Taj aparat, ta grupa ljudi koji upravljaju drugima, uvijek prigrabljuje u svoje ruke izvjestan aparat prinude, fizičke sile [...] Metodi nasilja su se mijenjali ali kad god je postojala država, postojala je u svakom društvu uvijek grupa lica koja su upravljala, koja su zapovijedala, gospodarila i koja su, radi održanja vlasti, imala u svojim rukama aparat fizičke prinude, aparat nasilja, onog naoružanja koje je odgovaralo tehničkom nivou svake pojedine epohe." (Ibid.)
"Država je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (Ibid.)
"Mi odbacujemo sve stare predrasude o državi koja znači univerzalnu jednakost - jer to je prevara: dokle god ima eksploatacije ne može biti jednakosti. Zemljoposjednik ne može biti jednak sa radnikom, ili gladan čovjek jednak za sitim [...] Do sada smo oteli kapitalisti ovu mašinu i preuzeli je. Koristiti ćemo ovu [državnu] mašinu, ili batinu, da uništimo svu eksploataciju. I kada mogućnost eksploatacije više ne bude postojala nigdje na svijetu, kada više ne bude bilo vlasnika zemlje i vlasnika tvornica, i kada ne bude više situacija u kojima se jedni prežderavaju dok drugi gladuju, samo kad mogućnost toga više ne bude postojala, mi ćemo otpremiti mašinu na smetljište. Tada neće biti države i neće biti eksploatacije." (Ibid.)
Léon Duguit
"Država nije - kao što se htjelo predstaviti i kao što se neko vrijeme vjerovalo da je bila - sila koja zapovijeda, suvereno tijelo; ona je saradnja javnih službi organiziranih i konrtolisanih od onih koji vladaju." (Rasprava o ustavnom pravu)
"Može se reći da postoji država svaki put kad u jednom datom društvu postoji politička diferencijacija, ma koliko rudimentarna ili razvijena i složena ona bila. Riječ država označava ili vladajuću ili političku vlast ili samo društvo gdje postoji ta diferencijacija između vladajućih i potčinjenih i gdje samim tim postoji politička vlast. Svuda gdje utvrdimo da u jednoj datoj zajednici postoji vlast zasnovana na prinudi, možemo reći, moramo reći da postoji država [...] U svakom ljudskom društvu, velikom ili malom po obliku, gdje postoji jedan čovjek ili grupa ljudi koja ima prinudnu vlast i ovu nameću drugima, treba reći da postoji politička vlast, država."
Louis Antoine de Saint-Just
"Dok god možete vidjeti nekoga gdje čeka u predsobljima ureda i sudova, državna uprava ne vrijedi ništa."
M
Mihajlo Lanović
"Država je, dakle, društvo koje nastaje pokoravanjem pravnim normama." (Uvod u pravne nauke)
N
Nikola Visković
"Država je organizacija vlasti, a pravo skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i pravdu i to tako da ljidma zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama ako te zapovijedi ne poštuju." (Država i pravo)
"Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne funkcije - počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, da s vremenom ima sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva." (Ibid.)
P
Philip Pettit
"Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj demos ili narod vrši pogodnu formu kratosa ili kontrole nad onima na vlasti." (Legitimacy and Justice in Republican Perspective)
"Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (Ibid.)
Pierre-Henri Teitgen
"Demokracije ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom."
Platon
"Prema mom mišljenju, nastaje dakle država zato, što svaki od nas nije sam po sebi dosta, nego mu mnogo treba i potrebni su mu drugi." (Država)
Publius Cornelius Tacitus
"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi."
R
Radomir Lukić
"Država je jedinstvena organizacija, ali u njoj su u stvari spojene dvije organizacije koje su duboko različite, iako se organizaciono tako tjesno prepliću da ih nije lako razlikovati. Jedno je klasna organizacija, država u užem smislu riječi, predstavnik vladajuće klase, koja štiti one interese te klase koji se ne mogu drukčije zaštititi do monopolom fizičke prinude. Ova država je organizovana kao monopol fizičke prinude. Druga organizacija u sadašnjoj državi jeste, naprotiv, općedruštvena organizacija koja je predstavnik cijelog društva, nosilac njegovih općih interesa, za čije ostvarenje nije potrebna upotreba fizičke prinude, a najmanje njenog monopola, već prosto centralno društveno organizovan rad. Zato ova druga organizacija i nema sredstva za prinudu pa ih i ne upotrebljava (bar u načelu) [...] [To] da je posebna organizacija s monopolom fizičke sile, odvojena i različita od društva, osnovna [je] osobenost države." (Teorija države i prava)
"Država je organizacija vladajuće klase za zaštitu klasnih interesa putem monopola fizičke sile. Pošto ti interesi nisu općedruštveni, nisu interesi svih članova društva, svih klasa, to je sila neophodna [...] No, država se u izvjesnom smislu osamostaljuje u odnosu na društvo, pa i u odnosu na vladajuću klasu [...] Kao takva država i samoj vladajućoj klasi nameće izvjesno ponašanje, reguliše njen položaj također silom. U tom smislu ona može naturiti vladajućoj klasi izvjestan interes potlačene klase. Društvena podloga za ovakvu djelatnost države jeste relativno osamostaljen upravljački sloj ljudi, ono što se zove birokratijom u širokom smislu. Taj sloj ima interes prije svega da država postoji i da se razvija nesmetano, jer ime postoji njegova vlast, njegov privilegovan položaj u društvu." (Ibid.)
"Proces odumiranja države počinje dolaskom proleterijata na vlast. Država u pravom smislu riječi jeste samo država koju organizuje manjina eksploatatora. Kad državu organizuje većina eksploatisanih, ona počinje prestajati da bude država, iako je još uvijek klasna organizacija i ima monopol sile. Jer otada sama manjina, dakle manji dio društva, trpi državu kao silu, tj. kao državu, a većina je osjeća kao svoju, tj. kao slobodnu društvenu organizaciju. I taj proces podruštvljavanja države sve više napreduje s napretkom socijalizma u proizvodnji kao društvenoj osnovi. Stoga to i nije država u pravom smislu riječi, stoga je to država koja i jeste i nije država, država koja postaje nedržavom gubeći svoju suštinu i spoljni oblik." (Ibid.)
"[F]unkcija države je održavanje datog načina proizvodnje putem državne prinude, tj. putem upotrebe monopola fizičke sile u društvu." (Ibid.)
Robert Nozick
"Naši glavni zaključci o državi su da je minimalna država, ograničena na uske funkcije zaštite protiv sile, krađe, prevare, izvršenja ugovora, i tako dalje, opravdana; da bi bilo koja šira država kršila prâva ljudi da ne čine neke stvari, i stoga je nepravedna; i da je minimalna država inspirativna i ispravna. Dvije implikacije vrijedne pažnje jesu da država ne može koristiti svoj aparat prisile da natjera neke građane da pomažu drugima, i da zabrani aktivnosti ljudima za njihovo sopstveno dobro ili zaštitu." (Anarhija, država i utopija)
S
Sarah Song
"[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom demosu [...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state)
Slobodan Jovanović
"Država i društvo razlikuju se kao spoljašnja i unutrašnja zajednica. Država je spoljašnja zajednica u dvojakom smislu riječi: (1) u njoj postoje pravila kojima se regulišu samo radnje njenih članova, a ne njihove misli i osjećanja, i (2) ta su pravila propisana od jedne vlasti koja ne osniva svoje pravo zapovijedanja na slobodnom pristanku onih nad kojima se vrši. Država je jedna zajednica koja se drži spoljašnjim autoritetom. Društvo je unutrašnja zajednica, osnovana na saglasnosti misli i osjećanja svojih članova." (O državi)
V
Vjekoslav Miličić
"Država je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, genus proximum. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/differentia specifica u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (Opća teorija države i prava)
W
Walter Lippmann
"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
Winston Churchill
"Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."
Ž
Žan Žak Ruso
"Ako je država ili politička zajednica tek moralna osoba čiji se život sastoji u savezu njenih članova, i ako je njena najvažnija briga da se sama očuva, potrebna joj je sveopća i obavezujuća sila da pokreće i razmiješta svaki dio na način koji najviše odgovara cjelini. Kao što priroda daje svakom čovjeku apsolutnu vlast nad svim njegovim udovima, društveni ugovor daje političkom tijelu apsolutnu vlast nad svim njegovim članovima, i to je ona vlast koja, upravljana općom voljom, nosi, kao što sam rekao, naziv suverenost [...] Sve usluge koje građanin može učiniti državi, dužan je da ih učini čim to suveren zatraži; ali suveren, opet, ne može opteretiti podanike nikakvim okovima koji zajednici nisu potrebni; on ne može čak to ni željeti, jer pod zakonom uma ništa se ne čini bez razloga, upravo kao ni pod zakonom prirode." (Društveni ugovor, II: 4)
"Koji je, dakle, narod prikladan za zakonodavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene države i jesu tako malobrojne." (Ibid., II: 10)
"U dobro vođenoj državi svako juri na skupštinu; pod lošom vladavinom, niko ne drži da napravi ni jedan jedini korak da tamo stigne; jer nikoga ne zanima šta se tamo događa, jer se predviđa da opća volja neće na njoj prevladati, jer, najzad, domaće brige privlače svu pažnju. Dobri zakoni pomažu da se donose još bolji, loši povlače za sobom još gore. Čim neko kaže za državne poslove: Šta me se tiču?, treba računati da je država propala." (Ibid., III: 15)
A. John Simmons
"Činjenica da država ili poslovanje ima vrline koje se mogu prizivati da bi se opravdalo njihovo postojanje, ne može po sebi služiti za opravdanje njihovog posjedovanja posebnih prava nad određenim pojedincima. Tek interakcijom sa tobom - i na način za koji uobičajeno pretpostavljamo da jednoj stranci daje moralno pravo da očekuje nešto od druge - će “legitimirati” svoje nametanje i/ili provođenje dužnosti prema tebi." (Opravdanje i legitimnost)
"Svi znamo zašto su kontraktualci vjerovali da je nužno imati države. Znamo “hobbseovske” razloge: prirodno stanje stvara česte “zatvoreničke dileme” u kojima je “očekivanje” (stoga sukob) dominantna strategija, i ona stvara “koordinacijske probleme” (koji zahtijevaju jedinstveno rješenje države). I znamo “lockeovske” razloge: ljudi su pristrasni u svoju korist, bivaju zanešeni strastima, ne znaju uvijek šta je ispravno, i nedostaje im snage i nepristrasnosti da provode prava čak i kada ih znaju. I znamo “kantovske/rusoovske” razloge: u prirodnom stanju ljudima nedostaje određena vrsta slobode (ili autonomije), i istinska pravda se ne može ustanoviti." (Ibid.)
Albert Einstein
"Ne činite nikad ništa što se protivi vašoj savjesti, pa čak ako to od vas i država traži."
Anna Stilz
"Vjerujem da čak i pored toga što je država prinudna institucija, volje njenih članova mogu ponekad biti implicirane u djelima države. To će biti slučaj kada članovi ne samo da imaju razborite razloge da se povinuju (da bi izbjegli prinudu), već i kad imaju specifične moralne razloge da poštuju zakon i podržavaju njihove državne institucije. Jedan broj filozofa (uključujući Hobbesa, Rousseaua, i Kanta) tvrdili su da članovi imaju političke dužnosti kada je njihova država autorizovana država: kada se može ponuditi razlog za člana da prihvati vladavinu države. Ti teoretičari također naglašavaju da te političke dužnosti nisu vanjski nametnute, već da se izvode iz volja samih subjekata. To su dužnosti koje se idealno mogu razumjeti i prihvatiti od samih subjekata. Ako je održivo ovo objašnjenje političke dužnosti, možemo reći da su volje članova implicirane u njihovoj državi kada se država može smatrati "autorizovanom", i stoga da on ima razlog da "prizna" ono što država čini. Ali kada njegova država nije autorizovana, tada puka činjenica članstva nije dovoljna da ga optereti sa odgovornošću za djelovanja države [...] Dokle god sudovi autoriteta zadovoljavaju određene jasne i granično-minimalne uslove, koji ih kvalificiraju kao razumno tumačenje prâva, radije nego neku drugu vrstu suda, obavezuju nas čak i kada su pogrešni (tj. čak i kada nisu istinska i precizna tumačenja onoga što naša prava zaista zahtijevaju) [...] [T]vrdimo da demokratska pravna država - ona koja garantuje ličnu nepovredivost građana, osnovne egzistencijalne uslove, slobodu vjerovanja i izražavanja, i propisuje sistem privatnih prava koja ih tretiraju kao jednake i u kojem imaju demokratsku riječ i glas - sposobna je da dodijeli odgovornost građanima pukom činjenicom njihovog članstva. Ako država garantuje ova prava, mi trebamo da vidimo njene zakone kao da čine moralne zahtjeve, ne tek kao prisilna nametanja na svoje građane. Svaka osoba ima osnovnu dužnost da sarađuje u obezbjeđivanju slobode za sebe i druge, i gdje njegova država zadovoljava te kriterije, on će imati dužnost saradnje u njenom održanju, jer sloboda se ne može osigurati bez sistema prava. Članstvo u demokratskoj pravnoj državi je dovoljno za dodjeljivanje odgovornosti čak i u odsustvu pristanka, dobrovoljnog potvrđivanja, ili daljeg dokaza identifikacije sa režimom [...] Tip odgovornosti za kojeg se zalažem je puka odgovornost-zadatka da se pomogne u ispravljanju štete koju je država prouzrokovala, ne moralna krivica." (Collective Responsibility & The State)
Antonio Gramsci
"Pojam prava mora biti bitno obnoviteljski [...] Koncepcija prava morat će biti oslobođena svakog ostatka transcendentnoga i apsolutnog, praktično svakoga moralističkoga fanatizma. Ipak mi se čini da ne može polaziti sa stajališta da država ne "kažnjava" (ako je tak izraz sveden na svoje humano značenje), nego da se bori samo protiv društvene "opasnosti". U stvari, država se mora shvatiti kao "odgajatelj" ukoliko upravo teži da stvori novi tip ili razinu civilizacije [...] Pravo je represivan i negativan vid čitave pozitivne aktivnosti u civiliziranju što je razvija država. U koncepciji prava moraju biti inkorporirane također "nagradna" djelatnost pojedinca, grupe itd; nagrađuje se zaslužna i pohvalna djelatnost, kao što se kažnjava ona kriminalna (a kažnjava se na originalne načine tako da se navodi na uplitanje "javno mišljenje" kao sankcijski faktor)." (Bilješke o Makijaveliju, o politici i o modernoj državi)
Antun Gustav Matoš
"Država ima sva prava, a čovjek ih nema, umjesto da bude obratno."
Aristotel
"Jedina stabilna država je ona u kojoj su svi muškarci jednaki pred zakonom."
"Potpuna zajednica od više naselja, koja je, da tako kažemo, postigla najviši stepen samodovoljnosti jeste država; ona nastaje radi održavanja života, a postoji radi sretnog života... Iz ovoga je, dakle, jasno da država nastaje po prirodi i da je čovjek po prirodi državotvorno biće(...)" (Politika)
"Jasno je, dakle, da država nastaje po prirodi i da je važnija nego pojedinac. Ako pojedinac izdvojen nije sam sebi dovoljan, odnosit će se prema cjelini kao i drugi njeni dijelovi. A onaj ko ne može da živi zajednici ili kome ništa nije potrebno jer je sam sebi dovoljan, nije dio države, te je ili zvijer ili bog. U svim ljudima, dakle, postoji prirodna težnja za takvom zajednicom i onaj ko ju je prvi osnovao začetnik je najvećeg dobra. I kao što je čovjek kad dostigne svoj puni razvitak, najbolji od svih živih bića, tako je bez zakona i pravde najgore od svih... Pravednost je, međutim, potreba državama jer pravda čini poredak državne zajednice, a ona se sastoji u tome da se odluči šta je pravo." (Ibid.)
Ayn Rand
"Ako se fizička sila treba ukloniti iz društvenih odnosa, ljudi trebaju instituciju koja je zadužena sa zadatkom zaštite njihovih prava pod objektivnim kodeksom pravila. Ovo je zadatak za vladu - podesnu vladu - njen temeljni zadatak, jeste jedino moralno opravdanje i razlog zašto ljudi trebaju vladu. / Vlada je način stavljanja odmazdničke upotrebe fizičke sile pod objektivnu kontrolu - tj., pod objektivno definisane zakone." (Vrlina škrtosti)
"Ako društvo treba da bude slobodno, njegova vlada mora biti kontrolisana." (Ibid.)
D
Dragan Mitrović
"U stvarnosti postoje samo konkretne države i prava. Ali, njihovo realno postojanje (u prostoru i vremenu) nije jedino, iako je najupečatljivije. / Država i pravo postoje isto tako idealno: virtuelno (izvan fizičkog prostora i vremena, kao skup čistih ideja i vrijednosti, na primjer različite utopijske teorije). Država i pravo postoje i aktuelno (samo u vremenu, kao sadržaji svijesti, psihički procesi, na primjer o srpskoj srednjovjekovnoj državi), također djelotvorno utičući na stvarnost. Iako nevidljivi i apstraktni, oni su sadržani u najdubljem sloju, u kome se nalaze izvori suštinskih kvaliteta i veza bez kojih stvarna država i pravo ne mogu da postoje. Njih najlakše prepoznajemo u napajajućim iskustvima zajedničke tradicije."(Osnovi prava)
"U duši države postoji izvjesno tajanstvo o kome ne smije da se govori, a čije je dejstvo božanstvenije no što duh i pero mogu da opišu. Ovu Šekspirovu misao potvrđuje i pravna nauka, jer je državu zbilja veoma teško odrediti. Do toga dolazi prije svega zbog njene složene prirode." (Ibid.)
F
Friedrich Engels
"Dosadašnjem društvu, koje se kretalo u klasnim suprotnostima, bila je potrebna država, tj. organizacija odgovarajuće eksploatatorske klase, radi održavanja spoljnih uslova njene proizvodnje, dakle, naročito radi nasilnog potčinjavanja eksploatisane klase ugnjetačkim uslovima, stvorenim postojećim načinom proizvodnje (ropstvo, kmetstvo ili feudalna zavisnost, najamni rad). Država je bila zvanični predstavnik čitavog društva, njegovo koncentrisanje u jednoj vidljivoj korporaciji, ali ona je to bila samo utoliko ukoliko je bila država one klase koja je u svojoj eposi zastupala čitavo društvo: u starom vijeku - država građana-robovlasnika, u srednjem vijeku - država feudalnog plemstva, u naše doba - država buržoazije. Pošto država najzad postaje stvarni predstavnik čitavog društva, ona postaje izlišna. Čim ne bude više nijedne klase koju treba podjarmljivati, čim s klasnom vladavinom i borbom za individualni opstanak, zasnovanom na dosadašnjoj anarhiji proizvodnje, budu odstranjeni sukobi i krajnosti koji iz njih proizilaze, više neće imati ko da se ugnjetava i iščezava potreba za naročitom ugnjetačkom silom, za državom. Prvi akt u kome država zaista istupa kao predstavnik čitavog društva - preuzimanje u svoje vlasništvo sredstava za proizvodnju u ime društva - ujedno je i njen posljednji samostalni akt kao države. Mješanje državne vlasti u društvene odnose postaje u jednoj oblasti za drugom izlišno, i onda samo po sebi prestaje. Namjesto vladavine nad ljudima dolazi upravljanje stvarima i rukovođenje procesom proizvodnje. Država se ne "ukida", ona izumire." (Razvoj socijalizma od utopije do nauke)
Fuad Muhić
"Država je organizacija koja je nastala na prelasku iz prvobitne zajednice u robovlasničku društveno-ekonomsku formaciju na određenom stepenu razvitka proizvodnih snaga i na osnovu društvene podjele rada. Suštinska strana države određena je njenom ekonomskom funkcijom (zaštita načina proizvodnje koji je u interesu vladajućih klasa), političkom funkcijom (zaštita onih državnih oblika koji se pojavljuju kao nadgradnja nad tim načinom proizvodnje), i ideološkom funkcijom (zaštita različitih oblika svijesti vladajućih klasa kojima one žele da pridaju univerzalni značaj). Sa svoje pojavne strane, država je organizacija s monopolom legitimne prinude čiji je zadatak da štiti njene osnovne funkcije i da omogućuje njihovo praktično sprovođenje. Država je najjača organizacija u društvu, i može da postoji samo dok traje ovo njeno svojstvo." (Teorija države i prava)
"U funkcionalnom smislu država i pravo su neodvojivi, te u svojoj ukupnosti sačinjavaju jedinstven državnopravni poredak." (Ibid.)
G
Georg Lichtenberg
"Nije važno što sunce u nekim državama ne zalazi, kako se nekoć hvalila Španija; naprotiv, važno je ono u tim državama što sunce na svom putu može vidjeti."
Georg Jellinek
"Državna vlast je vlast kojoj se ne može suprotstaviti. Vladati znači bezuslovno zapovijedati i moći prinudom dovesti do izvršenja svojih zapovijesti. Svakoj drugoj sili potčinjeni može otkazati poslušnost, jedino državnoj ne može." (Opća teorija države)
George Burns
"Šteta što su svi koji imaju pojma o upravljanju državom već zauzeti vožnjom taksija i šišanjem mušterija."
George Washington
"Granice povjerenja koje se mogu imati u državi određene su njezinim interesima."
Gottfried Wilhelm Leibniz
"Protiv javnog neprijatelja u državi svaki građanin treba biti vojnik, inače nam prijeti prevrat i anarhija."
Gustav Radbruch
"Pravna država je kao naš svakodnevni kruh, kao voda koju pijemo i vazduh koji dišemo, a najbolje u demokraciji je da je ona jedina koja može osigurati pravnu državu."
"Ovdje večina, tamo sloboda, ovdje učešće u državi, pa time možda i u većini, tamo sloboda od države; ovdje 'podanička sloboda', tamo ' građanska sloboda'; ovdje prava na političku slobodu koju država tek daje, tamo prirodne slobode u koje država ne dira..." (Filozofija prava)
"Pojedinačna država je određena da se utopi u jednoj budućoj univerzalnoj državi: individuum bez individualnosti, dakle, i bez nacionalnosti, atmoističko jezgro individualistične države, jest rođeni građanin svijeta. Misaoni tok koji započinje sa individuumom bez individualnosti nezadrživo vodi ka državi čovječanstva bez nacionalnosti. Dioba čovječanstva na države i nacije je nešto samo historijski slučajno i privremeno, a polazeći od individualističkog shvatanja države, logički dosljedna je samo svjetska država koja obuhvata cjelokupno čovječanstvo, i na svome putu čak i ne nailazi ni na kakvu naciju." (Ibid.)
H
H. L. A. Hart
"Termin "država" nije ime neke osobe ili stvari koja je inherentno ili "po prirodi" izvan zakona; time se samo upućuje na dvije činjenice: prvo, da stanovništvo koje naseljava neku teritoriju živi pod tako uređenom vlašću koju obezbjeđuje pravni sistem svojom karakterističnom strukturom zakonodavstva, sudova i primarnih normi; i, drugo, da vlast uživa široko definisani stepen nezavisnosti u svom radu." (Koncept prava)
Hans Kelsen
"Državna sila je sila koja je organizirana pozitivnim pravom - to je sila prava, tj. to je učinkovitost pozitivnog prava." (Opća teorija države i prava)
"[O]vaj dualizam se teorijski ne može braniti. Država kao pravna zajednica nije nešto odvojeno od njenog pravnog poretka, isto onako kao što društvo-pravno lice nije nešto različito od poretka koji ga sačinjava [...] Država je onaj poredak ljudskog ponašanja koji mi nazivamo pravnim poretkom, poredak prema kome se orijentišu izvjesni ljudski postupci, ideja kojoj pojedinci prilagođavaju svoje ponašanje [...] Ne postoji sociološki pojam države pored njenog pravnog pojma [...] [D]ržava je - centralizirani - pravni poredak." (Ibid.)
Hegel
"Iako znamo da je teško shvatiti prirodu trebamo isto tako znati da je beskrajno teže pojmiti suštinu države..Država je hijeroglif uma koji postoji u stvarnosti - ona je napredovanje boga kroz svijet."
I
Immanuel Kant
"Za države [...], um zna samo jedan put za izlazak iz bezakonskog stanja [...]: da se one [...] odreknu divlje (bezakonske) slobode, da se prilagode javnim prinudnim zakonima, te da tako stvore državu narodâ [...] koja će se, naravno, sve više širiti dok naposljetku ne obuhvati sve narode na Zemlji. Ali kako to one, prema svom shvatanju prava naroda, nikako ne žele [...], a to se na mjesto pozitivne ideje jedne svjetske republike može postaviti [...] kao negativni surogat samo jedan sve širi, postojan savez koji odbacuje rat i koji će zaustavljati bujicu protupravnih neprijateljskih sklonosti." (Vječni mir)
Ivo Krbek
"Savezna država znači kompromis između potpune državne nezavisnosti pojedinih država i punog uklapanja njihove državnosti u državnoj zajednici. Članice savezne države zadržavaju svoju državnost, ali je ograničavaju u interesu zajednićke države". (Sovjetski federalizam prema građanskim federacijama)
J
James Crawford
"Država nije činjenica u smislu u kojem je stolica činjenica; ona je činjenica u smislu u kojem bi se moglo reći da je ugovor činjenica: to jeste, pravni status koji se pridodaje određenom stanju stvari na temelju određenih pravila ili praksi." (Stvaranje država u međunarodnom pravu)
Jevgenij Pašukanis
"Država kao organizacija klasne vladavine i kao organizacija za vođenje vanjskih ratova ne traži pravno tumačenje i po suštini stvari ga ne dopušta. To je oblast gdje caruje tzv. raison d’etat, tj. princip gole cjelishodnosti. Naprotiv, vlast kao garant tržišne razmjene ne samo što može da bude izražena terminima prava nego se i sama predstavlja kao pravo i samo pravo, tj. stapa se sa apstraktnom objektivnom normom. Stoga se svaka pravna teorija države koja hoće da obuhvati sve državne funkcije pokazuje nužno kao neadekvatna. Ona ne može da bude vjeran odraz svih činjenica državnog života, nego daje samo ideološki, tj. unakaženi odraz stvarnosti." (Opća teorija prava i marksizam)
"Pravna država je fatamorgana, ali fatamorgana koja je sasvim pogodna za buržoaziju, zato što ona zamjenjuje religioznu ideologiju koja je izvjetrila; ona skriva od masa činjenicu vladavine buržoazije. Ideologija pravne države je pogodnija od religiozne još po tome što se ona, ne održavajući u punom smislu objektivnu stvarnost, ipak oslanja na tu stvarnost. Vlast kao "opća volja", kao "vlast prava", utoliko se realizuje u buržoaskom društvu ukoliko ovo posljednje samo predstavlja tržište. Sa ove tačke gledišta i policijski statut može da nam izgleda kao ovlapoćenje Kantone ideje o slobodi koja je ograničena slobodom drugog [...] "Država" pravnika, bez obzira na svu njenu "ideologičnost", ima posla sa nekom objektivnom realnošću, kao što se najfantastičniji san isto tako oslanja na stvarnost." (Ibid.)
"Država kao faktor sile u unutrašnjoj i vanjskoj politici - to je onaj korektiv koji je buržoazija prinuđena da čini u svojoj teoriji i praksi "pravne države". Ukoliko je gospodstvo buržoazije postajalo nestabilnije, ove popravke su bile kompromitovanije; tim se brže "pravna država" pretvarala u bestjelesnu sjenku, dok nije, na kraju, otvoreno zaoštravanje klasne borbe primoralno buržoaziju da sasvim odbaci nastranu masku pravne države i obnaži suštinu vlasti kao organizovanog nasilja jedne klase nad drugom." (Ibid.)
N
Neil MacCormick
"[P]ostoji nesavršen identitet između prava i države, preklapanje bez potpunog identiteta. Država je teritorijalna organizacija političke moći koja zahtijeva ustavnu definiciju i organizaciju, ali nije nužno učinkovito ograničena ustavnim granicama. Institucionalni normativni poredak može postojati odvojen od države, a običajni normativni poredak je uslov za utemeljenje ustavnog poretka kojeg država zahtijeva. Države mogu, ali ne moraju, uspostaviti monopol nad institucionalnim normativnim poretkom, pokušavajući učiniti "pravo u pravom smislu riječi" potpuno i isključivo koekstenzivnim sa državom-pravom. Državna moć ne mora biti vršena u skladu sa ograničenjima na ustavni autoritet, i nikada nije u potpunosti. Ona može pasti na bespravni gangsterizam, ali karakter institucionalnog normativnog poretka, i stoga prava, nije svojstven gangsterskim-naredbama ili poretku terora kojeg mogu uspostaviti." (Propitivanje suverenosti)
L
Lenjin
"Kad se pojavljuje takva posebna grupa ljudi kojoj je jedini posao da upravlja i kojoj je radi upravljanja potreban poseban aparat prinude, potčinjavanje tuđe volje nasilju - zatvori, posebni odredi ljudi, vojska itd., tada se pojavljuje i država." (O državi)
"Ona (tj. država) je uvijek bila izvjestan aparat koji se izdvajao iz društva i sastojao od grupe ljudi koji su se bavili samo time, ili gotovo samo time, ili poglavito time što su upravljali. Ljudi se dijele na one kojima se upravlja i na specijaliste za upravljanje, na one koji se izdižu iznad društva i koje nazivaju upravljačima, predstavnicima države. Taj aparat, ta grupa ljudi koji upravljaju drugima, uvijek prigrabljuje u svoje ruke izvjestan aparat prinude, fizičke sile [...] Metodi nasilja su se mijenjali ali kad god je postojala država, postojala je u svakom društvu uvijek grupa lica koja su upravljala, koja su zapovijedala, gospodarila i koja su, radi održanja vlasti, imala u svojim rukama aparat fizičke prinude, aparat nasilja, onog naoružanja koje je odgovaralo tehničkom nivou svake pojedine epohe." (Ibid.)
"Država je mašina za ugnjetavanje jedne klase od strane druge klase, mašina pomoću koje jedna klasa drži u pokornosti druge potčinjene klase." (Ibid.)
"Mi odbacujemo sve stare predrasude o državi koja znači univerzalnu jednakost - jer to je prevara: dokle god ima eksploatacije ne može biti jednakosti. Zemljoposjednik ne može biti jednak sa radnikom, ili gladan čovjek jednak za sitim [...] Do sada smo oteli kapitalisti ovu mašinu i preuzeli je. Koristiti ćemo ovu [državnu] mašinu, ili batinu, da uništimo svu eksploataciju. I kada mogućnost eksploatacije više ne bude postojala nigdje na svijetu, kada više ne bude bilo vlasnika zemlje i vlasnika tvornica, i kada ne bude više situacija u kojima se jedni prežderavaju dok drugi gladuju, samo kad mogućnost toga više ne bude postojala, mi ćemo otpremiti mašinu na smetljište. Tada neće biti države i neće biti eksploatacije." (Ibid.)
Léon Duguit
"Država nije - kao što se htjelo predstaviti i kao što se neko vrijeme vjerovalo da je bila - sila koja zapovijeda, suvereno tijelo; ona je saradnja javnih službi organiziranih i konrtolisanih od onih koji vladaju." (Rasprava o ustavnom pravu)
"Može se reći da postoji država svaki put kad u jednom datom društvu postoji politička diferencijacija, ma koliko rudimentarna ili razvijena i složena ona bila. Riječ država označava ili vladajuću ili političku vlast ili samo društvo gdje postoji ta diferencijacija između vladajućih i potčinjenih i gdje samim tim postoji politička vlast. Svuda gdje utvrdimo da u jednoj datoj zajednici postoji vlast zasnovana na prinudi, možemo reći, moramo reći da postoji država [...] U svakom ljudskom društvu, velikom ili malom po obliku, gdje postoji jedan čovjek ili grupa ljudi koja ima prinudnu vlast i ovu nameću drugima, treba reći da postoji politička vlast, država."
Louis Antoine de Saint-Just
"Dok god možete vidjeti nekoga gdje čeka u predsobljima ureda i sudova, državna uprava ne vrijedi ništa."
M
Mihajlo Lanović
"Država je, dakle, društvo koje nastaje pokoravanjem pravnim normama." (Uvod u pravne nauke)
N
Nikola Visković
"Država je organizacija vlasti, a pravo skup normi koji prisilno uređuju važne društvene odnose, unoseći u njih red i pravdu i to tako da ljidma zapovijedaju kako se valja ponašati i prijete im fizičkim kaznama ako te zapovijedi ne poštuju." (Država i pravo)
"Država je organizacija koja odgovara globalnom društvu, ima političku i suverenu vlast utemeljenu na monopolu legalne fizičke prisile i na ekonomskoj i ideološkoj moći, odnosi se na precizno određeno stanovništvo i teritorij, a pravnim normama regulira najvažnije društvene odnose i ostvaruje razne funkcije - počevši od osvajanja i obrane prema drugim društvima i izrabljivanja i represije prema vlastitom društvu, da s vremenom ima sve naglašenije uloge zaštite mira, sigurnosti i slobode i postizanja blagostanja svih pripadnika društva." (Ibid.)
P
Philip Pettit
"Prisilna država [...] svakako se miješa u izbore svojih građana. Ali ova prisila ili miješanje neće ugroziti slobodu tih građana ako oni vrše prikladnu učinkovitu formu kontrole nad miješanjem. I stoga mogućnost legitimne države nije ništa ni više ni manje nego država u kojoj građani vrše pogodnu vrstu kontrole nad prisilom koju država praktikuje u njihovim životima. Legitimna država će biti, u etimološkom smislu, demokratska država: država u kojoj demos ili narod vrši pogodnu formu kratosa ili kontrole nad onima na vlasti." (Legitimacy and Justice in Republican Perspective)
"Kao što sila teže ustanovljava uslove pod kojima morate živjeti, ali vas ne stavlja pod tuđu volju, to je istina i sa [...] [državom koja] ne svodi vašu slobodu na nedominaciju samo time što postoji i djeluje na način na koji ta ograničenja čini neizbježnim. Ona bi dominirala nad vama samo ako bi imala izbor u tome da li da vam dopusti da živite izvan političkog društva, ili da živite u drugoj državi, ili da živite pod potpuno dobrovoljnim pokoravanjem pravu. Vi možete čeznuti za svijetom koji je slobodan od prisilnih država i žaliti za razvojem posljednjih nekoliko hiljada godina. Ali briga za izbjegavanjem dominacije ne opravdava takve žudnje [...] Dio je ljudskog, historijskog stanja da nemate izbora nego da živite pod državnom vlašću, tako da samo to ne znači da država vama dominira. Da li će država dominirati vama zavisit će u potpunosti od toga koliko daleko možete oblikovati način na koji se država ponaša u okvirima svoje diskrecije." (Ibid.)
Pierre-Henri Teitgen
"Demokracije ne postaju totalitarističkim državama u jednome trenutku; zlo napreduje postepeno - manjina polako ali uporno sužava prava većine, a slobode se ukidaju jedna za drugom."
Platon
"Prema mom mišljenju, nastaje dakle država zato, što svaki od nas nije sam po sebi dosta, nego mu mnogo treba i potrebni su mu drugi." (Država)
Publius Cornelius Tacitus
"Najviše zakona ima u najpokvarenijoj državi."
R
Radomir Lukić
"Država je jedinstvena organizacija, ali u njoj su u stvari spojene dvije organizacije koje su duboko različite, iako se organizaciono tako tjesno prepliću da ih nije lako razlikovati. Jedno je klasna organizacija, država u užem smislu riječi, predstavnik vladajuće klase, koja štiti one interese te klase koji se ne mogu drukčije zaštititi do monopolom fizičke prinude. Ova država je organizovana kao monopol fizičke prinude. Druga organizacija u sadašnjoj državi jeste, naprotiv, općedruštvena organizacija koja je predstavnik cijelog društva, nosilac njegovih općih interesa, za čije ostvarenje nije potrebna upotreba fizičke prinude, a najmanje njenog monopola, već prosto centralno društveno organizovan rad. Zato ova druga organizacija i nema sredstva za prinudu pa ih i ne upotrebljava (bar u načelu) [...] [To] da je posebna organizacija s monopolom fizičke sile, odvojena i različita od društva, osnovna [je] osobenost države." (Teorija države i prava)
"Država je organizacija vladajuće klase za zaštitu klasnih interesa putem monopola fizičke sile. Pošto ti interesi nisu općedruštveni, nisu interesi svih članova društva, svih klasa, to je sila neophodna [...] No, država se u izvjesnom smislu osamostaljuje u odnosu na društvo, pa i u odnosu na vladajuću klasu [...] Kao takva država i samoj vladajućoj klasi nameće izvjesno ponašanje, reguliše njen položaj također silom. U tom smislu ona može naturiti vladajućoj klasi izvjestan interes potlačene klase. Društvena podloga za ovakvu djelatnost države jeste relativno osamostaljen upravljački sloj ljudi, ono što se zove birokratijom u širokom smislu. Taj sloj ima interes prije svega da država postoji i da se razvija nesmetano, jer ime postoji njegova vlast, njegov privilegovan položaj u društvu." (Ibid.)
"Proces odumiranja države počinje dolaskom proleterijata na vlast. Država u pravom smislu riječi jeste samo država koju organizuje manjina eksploatatora. Kad državu organizuje većina eksploatisanih, ona počinje prestajati da bude država, iako je još uvijek klasna organizacija i ima monopol sile. Jer otada sama manjina, dakle manji dio društva, trpi državu kao silu, tj. kao državu, a većina je osjeća kao svoju, tj. kao slobodnu društvenu organizaciju. I taj proces podruštvljavanja države sve više napreduje s napretkom socijalizma u proizvodnji kao društvenoj osnovi. Stoga to i nije država u pravom smislu riječi, stoga je to država koja i jeste i nije država, država koja postaje nedržavom gubeći svoju suštinu i spoljni oblik." (Ibid.)
"[F]unkcija države je održavanje datog načina proizvodnje putem državne prinude, tj. putem upotrebe monopola fizičke sile u društvu." (Ibid.)
Robert Nozick
"Naši glavni zaključci o državi su da je minimalna država, ograničena na uske funkcije zaštite protiv sile, krađe, prevare, izvršenja ugovora, i tako dalje, opravdana; da bi bilo koja šira država kršila prâva ljudi da ne čine neke stvari, i stoga je nepravedna; i da je minimalna država inspirativna i ispravna. Dvije implikacije vrijedne pažnje jesu da država ne može koristiti svoj aparat prisile da natjera neke građane da pomažu drugima, i da zabrani aktivnosti ljudima za njihovo sopstveno dobro ili zaštitu." (Anarhija, država i utopija)
S
Sarah Song
"[P]olitička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a solidarnost je instrumentalni uslov demokratije [...] Politička jednakost je konstitutivni uslov demokratije, a stabilni, omeđeni demos je nužan za njeno ostvarenje. Savremena država ocrtava takav stabilni demos. Granice demosa su već definisane prema granicama državnog članstva, ali moj argument nije da trebamo davati prednost statusu quo jer je status quo. Mi imamo razloge koji su unutrašnji demokratiji za oivičenje demosa na ovaj način. Prvo, historijski je slučajna, ali moralno relevantna činjenica da je savremena država primarni instrument za osiguranje suštinskih prâva i sloboda koje konstituišu demokratiju [...] Ukratko, institucije savremene države služe zakonodavnim, izvršnim i sudskim funkcijama nužnim za stvaranje i održavanje sistema prâva. Ključno za moj argument, savremena država može ispuniti zahtjeve političke jednakosti: jednaka prava političke participacije i slobode mišljenja i izražavanja, kao i materijalne uslove koji osiguravaju jednake mogućnosti za vršenje tih prâva i sloboda. Drugi razlog za oivičenje demosa u skladu sa granicama teritorijalne države ima veze sa solidarnošću. Država nije tek instrument odlučivanja ili način za osiguranje prâva; ona je također postala mjesto solidarnosti i povjerenja, koji motiviraju učestvovanje. Demokratsko učestvovanje i mobilizacija ne dešavaju se u vakuumu, već u odnosu prema bogatoj mreži institucija. Povjerenje igra važnu ulogu ovdje [...] Treće, povjerenje i solidarnost su važni ne samo za motiviranje građana za političko učestvovanje, već i za povezivanje građana sa političkim predstavicima. Demokratski predstavnici moraju biti odgovorni određenom demosu [...] Demos treba biti oivičen državom jer država osigurava suštinske uslove demokratije, služi kao primarno mjesto solidarnosti koja koristi demokratskom učestvovanju, i ustanovljava jasne poveznice između predstavnika i njihovih birača." (The boundary problem in democratic theory: why the demos should be bounded by the state)
Slobodan Jovanović
"Država i društvo razlikuju se kao spoljašnja i unutrašnja zajednica. Država je spoljašnja zajednica u dvojakom smislu riječi: (1) u njoj postoje pravila kojima se regulišu samo radnje njenih članova, a ne njihove misli i osjećanja, i (2) ta su pravila propisana od jedne vlasti koja ne osniva svoje pravo zapovijedanja na slobodnom pristanku onih nad kojima se vrši. Država je jedna zajednica koja se drži spoljašnjim autoritetom. Društvo je unutrašnja zajednica, osnovana na saglasnosti misli i osjećanja svojih članova." (O državi)
V
Vjekoslav Miličić
"Država je dio entiteta društva, jedna je od društvenih udruga/organizacija (pored e.c. sportskih, unutrašnjih/vanjskih, tzv. civilnih, ili/i kriminalnih, itd. udruga). Obilježje države - društvena uloga - je njeno najbliže više rodno obilježje, genus proximum. Ono po čemu se država kao društvena udruga bitno razlikuje od ostalih društvenih udruga jesu osobitosti, atributi vlasti (glavne društvene skupine). Atributima vlasti u državi smatram moć, poredak prava i suverenost što je dakle vrsna razlika/differentia specifica u definiciji države. Ove pak odrednice vlasti u državi odnose se, vrijede prema (osobitim) osobama - stanovnicima i vrijede na (osobitom) prostoru države." (Opća teorija države i prava)
W
Walter Lippmann
"Politička revolucija napreduje; država-policajac ustupa mjesto državi-proizvođaču."
Winston Churchill
"Demokratija je najlošija forma države ako izuzmemo sve ostale."
Ž
Žan Žak Ruso
"Ako je država ili politička zajednica tek moralna osoba čiji se život sastoji u savezu njenih članova, i ako je njena najvažnija briga da se sama očuva, potrebna joj je sveopća i obavezujuća sila da pokreće i razmiješta svaki dio na način koji najviše odgovara cjelini. Kao što priroda daje svakom čovjeku apsolutnu vlast nad svim njegovim udovima, društveni ugovor daje političkom tijelu apsolutnu vlast nad svim njegovim članovima, i to je ona vlast koja, upravljana općom voljom, nosi, kao što sam rekao, naziv suverenost [...] Sve usluge koje građanin može učiniti državi, dužan je da ih učini čim to suveren zatraži; ali suveren, opet, ne može opteretiti podanike nikakvim okovima koji zajednici nisu potrebni; on ne može čak to ni željeti, jer pod zakonom uma ništa se ne čini bez razloga, upravo kao ni pod zakonom prirode." (Društveni ugovor, II: 4)
"Koji je, dakle, narod prikladan za zakonodavstvo? Onaj koji je već vezan nekim jedinstvom porijekla, interesa ili ugovora, a još nikad nije nosio pravi jaram zakona; onaj koji nema ni običaja ni praznovjerja snažno ukorijenjenih, onaj koji ne strepi da će pretrpjeti iznenadnu najezdu, i koji, ne miješajući se u rasprave svojih susjeda, može sam da se odupre svakome od njih, ili da se posluži jednim da bi odbio drugoga; onaj čijeg svakog člana mogu svi drugi poznavati, i gdje nije potrebno opteretiti čovjeka većim bremenom nego što ga jedna čovjek može ponijeti; onaj koji može bez drugih naroda, i bez kojeg mogu svi drugi narodi; onaj koji nije ni bogat ni siromašan, i može sam sebi biti dovoljan; onaj, najzad, koji spaja čvrstinu starog naroda s poslušnoću mladoga. Ono što zakonodavstvo čini tegobnim poduhvatom nije toliko ono što treba uspostaviti koliko ono što treba razoriti; a uspjeh i jest tako rijedak zato što je nemoguće naći jednostavnost prirode spojenu s potrebama društva. Istina, teško je naći sve te uvjete objedinjene. Stoga dobro ustanovljene države i jesu tako malobrojne." (Ibid., II: 10)
"U dobro vođenoj državi svako juri na skupštinu; pod lošom vladavinom, niko ne drži da napravi ni jedan jedini korak da tamo stigne; jer nikoga ne zanima šta se tamo događa, jer se predviđa da opća volja neće na njoj prevladati, jer, najzad, domaće brige privlače svu pažnju. Dobri zakoni pomažu da se donose još bolji, loši povlače za sobom još gore. Čim neko kaže za državne poslove: Šta me se tiču?, treba računati da je država propala." (Ibid., III: 15)
Wednesday, February 3, 2016
Citati o drogi
Bertrand Russell
"Moć je slatka; ona je droga, ona je želja koja se povećava navikom."
Zapravo ljubav
Billy Mack: "Zdravo djeco. Evo važne poruke od vašeg ujaka Billa. Nemojte kupovati drogu. Postanite pop zvijezda, i dati će vam je đaba."
Citati o drvu
Orhan Pamuk
"Ja, siroto drvo koje vidite, Bogu zahvaljujem što me ne nacrtaše s takvim naumom. A i to nije zato što se plašim da bi me, da su me naslikali u skladu sa franačkim manirima, svi istambulski kerovi zapišali pomislivši da sam pravo drvo. Ja i ne želim da sam pravo drvo, nego ono što drvo znači." (Zovem se Crvena)
Bugarske poslovice
"Ako želiš jabuka, trebaš protresti drvo."
Danske poslovice
"Zeleno drvo daje više dima nego vatre."
Kineske poslovice
"Ne obara se svako drvo prvim udarcem."
Njemačke poslovice
"Nema težeg drva od prosjačkog štapa."
Citati o društvu - društveni citati
Anatole France
"Društvo sastavljeno samo od velikih ljudi bilo bi vrlo malobrojno i dosadno. Veliki ljudi ne podnose jedan drugoga i uopšte nisu duhoviti."
Henry David Thoreau
"Ako bijeda voli društvo, ima ga dovoljno."
Léon Duguit
"Solidaristička doktrina smatra da su individui slični ćelijama koje čine jedno živo tijelo, koje ne može živjeti vez aktivnosti ćelija, koje ga sastavljaju, a ove ne mogu postojazi izolirane. Iz te međusobnosti nastaje prirodni zakon, koji im nalaže da svaka radi na svom području djelovanja, da bi se osigurala životna aktivnost tijela, koje one sastavljaju. Isto tako se to odnosi i na individue, članove socijalnog tijela." (Suverenitet i sloboda, Pariz, 1922.)
"Oni (individui) moraju sarađivati u društvenom životu isto kao što ćelije sarađuju u životu živog bića koje one sastavljaju." (Ibid.)
"Društvo i socijalna norma jesu nerazdružive činjenice." (Rasprava o ustavnom pravu)
"Da li društvo može izaći na kraj s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?"
Lord Bolingbroke
"Sloboda je za jedno društvo ono što je zdravlje za pojedinca."
René Worms
"Odnosi između individua u okviru društva različitiji su nego odnosi ćelija u okviru organizma, ali su ipak izgrađeni na istom osnovnom obrascu i podvrgnuti su istim originalnim uslugama." (Principi biološke evolucije društva, Pariz, 1910.)
Rudolf von Jhering
"Da li društvo može izaći na kraj samo s onim radnjama i neradnjama svojih članova, koje je ono u stanju platiti ili iznuditi?" (Cilj u pravu)
Stjepan Mesić
"Pravo na glupost je demokratsko pravo, a glupost, osim toga, ne bira koje će obrazovne kategorije stanovništva zahvatiti. Ako se neko naučno bavi jednim dijelom fizike ili matematike, to ne znači da taj išta zna o funkcioniranju društva, ali ga neznanje neće spriječiti da svima drži lekcije i da se postavlja kao moralni arbitar." (za Feral Tribune)
Citati o drskosti - drski citati
"Klonim se ljudi koji misle da je drskost hrabrost, a nježnost kukavnost. A klonim se i onih koji misle da je brbljanje mudrost, a šutnja neznanje." - Kahlil Gibran
Citati o dostojanstvu
Albert Einstein
"Najvažnija ljudska težnja je težnja za moralnošću u našem djelovanju. Naša unutarnja ravnoteža, čak i naša egzistencija ovisi o tome. Jedino moralnost u našem djelovanju može dati ljepotu i dostojanstvo našem životu."
Jean-Paul Sartre
"Nema tog dostojanstva koje se ne bi otopilo u boli."
Jeremy Waldron
"Pojam 'dostojanstva' koji je ranije bio udruživan s hijerarhiziranim razlikovanjem ranga i statusa sada izražava ideju da svi ljudi imaju jednak rang, i to vrlo visok." (Dignity and Rank)
"Dostojanstvo je status osobe utemeljen na činjenici da joj je priznata sposobnost kontrole i regulacije njenih radnji u skladu sa njenim sopstvenim shvatanjem normi i razloga koji se odnose na nju; ono pretpostavlja da je ona sposobna da dâ i ovlaštena da ponudi svoje razumijevanje sebe (i načina na koji ona regulira svoje radnje i organizira svoj život), razumijevanje na koje drugi moraju paziti; i to konačno znači da ona ima potrebna sredstva da zahtijeva da njeno činilaštvo i njeno prisustvo među nama kao ljudskog bića bude uzeto ozbiljno i akomodirano u životima drugih, u držanjima drugih i njihovim radnjama prema njoj, i u društvenom životu uopće." (How Law Protects Dignity?)
"[A]ko je ljudsko dostojanstvo status, onda trebamo reći da se ono sastoji ne samo od niza ljudskih prava, već i od ishodišne ideje koja objašnjava važnost svakog od tih prava u odnosu na naše postojanje kao ljudi i važnosti njihovog grupisanja na taj način." (Is Dignity the Foundation of Human Rights?)
Joseph Raz
"[P]oštovanje vladavine prave je neophodno ako pravo želi da uvažava ljudsko dostojanstvo. Uvažavanje ljudskog dostojantva podrazumijeva tretiranje ljudi kao osoba koje su sposobne da planiraju i osmišljavaju svoju budućnost. Prema tome, uvažavanje ljudskog dostojanstva uključuje uvažavanje njihove autonomije, njihovog prava kontrole svojom sudbinom. Kontrola koju osoba ima nad svojim životom nikada nije kompletna. Ona može biti nekompletna na bilo koji od sljedećih načina. Osoba može biti u neznanju o svojim mogućnostima, biti nesposobna da odluči šta da učini, biti u nemogućnosti da ostvari svoje izbore ili frustrirana u svojim pokušajima da to učini, ili može nemati ikakav izbor (ili bilo kakav koji je vrijedno imati). Svi ovi neuspjesi mogu nastati kroz prirodne uzroke ili kroz ograničenja čovjekove ličnosti ili sposobnosti. Prirodno, postoji mnogo načina na koji djelovanje jedne osobe može utjecati na život druge. Samo neka takva miješanja predstavljat će povredu dostojanstva ili narušavanje autonomije osobe koja je time pogođena. Takve povrede mogu biti podijeljene u tri grupe: vrijeđanje, porobljavanje, i manipulacije [...] Pravo može narušiti ljudsko dostojanstvo na mnogo načina. Poštovanje vladavine prava nipošto ne garantuje da se takva narušavanja neće događati. Ali jasno je da namjerna zanemarivanja vladavine prava narušavaju ljudsko dostojanstvo." (Autoritet prava)
Jürgen Habermas
""Ljudsko dostojanstvo" je seizmograf koji pokazuje šta je konstitutivno za demokratsko pravno uređenje - naime, tačno ona prava koja građani jedne političke zajednice moraju ustanoviti kako bi jedni druge mogli poštovati kao članovi slobodnog udruženja slobodnih i jednakih. Tek jamčenje ovakvih ljudskih prava proizvodi status građana koji kao subjekti jednakih prava imaju pravo da ih se poštuje u njihovom ljudskom dostojanstvu. / Nakon dvije stotine godina moderne ustavne povijesti bolje spoznajemo šta je od početka odlikovalo ovaj razvoj: ljudsko dostojanstvo kao da obrazuje potral kroz koji egalitarno-univerzalistički sadržaj morala biva urezan u pravo. Ideja ljudskog dostojanstva je pojmovna spona koja moral jednakog poštovanja za svakog veže sa pozitivnim pravom i demokratskim utvrđivanjem prava, tako da je iz njihove uzajamne zavisnosti, u historijskim uvjetima koji su im pogodovali, moglo izrasi jedno političko uređenje koje se temelji na ljudskim pravima." (Ogled o ustavu Evrope)
"[K]umulativna iskustva povrijeđenog dostojanstva obrazuju izvor moralne motivacije za ustavotvornu praksu s kraja 18. stoljeća koja se povijesno ne može osloniti na slične slučajeve; na drugoj strani, socijalno priznanje dostojanstva drugog, koje formira status, nudi pojmovnu vezu između moralnog sadržaja za jednako uvažavanje svakog i pravne forme za ljudska prava." (Ibid.)
Max Frisch
"Dostojanstvo čovjeka sastoji se od njegovog izbora."
Max Weber
"Dostojanstvo ličnosti zasigurno počiva na činjenici da za nju postoje vrijednosti prema kojima usmjerava svoj život." (Metodologija društvenih nauka)
Ronald Dworkin
"Bez dostojanstva naši su životi samo treptaji trajanja. Ali ako uspijemo živjeti dobar život, stvaramo nešto više. Potpisujemo se pod našu smrtnost. Činimo naše živote malenim dijamantima u kozmičkom pijesku." (Pravda za ježeve)
"Uvjerljiva teorija legitimnosti [...] mora postupati [...] po pretpostavci da građani rođeni u političkoj zajednici ili koji su joj pristupili kasnije, imaju pravedne obaveze prema toj zajednici, uključujući obaveze poštovanja njenih zakona ne bitno da li ili ne izričito ili čak prešutno prihvataju te obaveze. Ali oni će poprimiti takve političke obaveze samo ako i samo toliko dugo koliko vlada zajednice poštuje njihovo ljudsko dostojanstvo [...] Ne mogu imati bilo kakve obaveze prema zajednici koja me tretira kao drugo-razrednog građanina." (Da li je demokratija moguća ovdje?)
Tuesday, February 2, 2016
Citati o dosadi
Aristotel
"Dosada i dokolica su majka filozofije."
Arthur Schopenhauer
"Ljude u društvo tjera unutrašnja praznina i dosada. Ako osjete da su nam potrebni, ljudi postaju obijesni i arogantni."
Eric Hoffer
"Kad je ljudima dosadno, dosadno im je ponajprije stoga što su dosadni sebi samima."
Konfučije
"Ko je uljudan preko mjere postaje dosadan."
Konstantin Kavafi
"Duga je dosada
ispunila tvoje misli neprozirnom maglom." (Vulnerat omnes ultima necat)
Niccoló Tommaseo
"Dosada je žalost bez ljubavi."
Ralph Linton
"Čovjekova mržnja prema dosadi jedan je od najvažnijih pokretača napretka."
William Shakespeare
"Bolje je biti neuljudan
nego dosadan." (Vesele žene vindzorske
Citati o domovini
Alfred de Falloux
"Domovina ne želi ni one koji nisu sposobni za bilo što, niti one koji su sposobni za sve."
Alphonse de Lamartine
"Domovinu je stvorio pepeo mrtvih."
Aristofan
"Gdje je dobro, tu je i domovina."
Georg Lichtenberg
"Ne znam šta bih sve dao kad bih tačno znao za koga su zapravo učinjena djela o kojima se u javnosti govori da su bila učinjena za domovinu."
George S. Patton
"Cilj rata nije poginuti za svoju domovinu, već natjerati drugog gada da pogine za svoju."
Horacije
"Za domovinu umrijeti makar je slatko i dično, ja držim da je slađe živjeti za domovinu."
Mário de Andrade
"Domovina je slučaj seobe i mjesto gdje nam bog dade svagdašnji kruh."
Citati o domu
Perzijske poslovice
"Žena je nesreća, ali nijedan dom neka ne ostane bez te nesreće."
Citati o dokazima
Edward R. Murrow
"Uvijek moramo zapamtiti da optužba nije dokaz, i da presuda zavisi od dokaza i pravnog procesa." (govor protiv politike senatora Josepha McCarthy-ja)
Erazmo Roterdamski
"Nema pouzdanijeg dokaza ljudskoj nerazboritosti i gluposti, no što je pretjerano samozadovoljstvo"
Immanuel Kant
"Već je dovoljno veliki dokaz razboritosti kad čovjek zna da pita pametno."
Ivan Sergejevič Turgenjev
"Beskorisno je čovjeku sa predrasudama dokazivati neopravdanost njegovih predrasuda."
Kur'an
"Stvaranje nebesa i Zemlje, smjena noći i dana, lađa koja morem plovi s korisnim tovarom za ljude, kiša koju Allah pušta s neba pa tako u život vraća zemlju nakon mrtvila njezina - po kojoj je rasijao svakojaka živa bića, promjena vjetrova, oblaci koji između neba i Zemlje lebde - doista su dokazi za one koji imaju pameti." (2:164)
Monday, February 1, 2016
Citati o događajima
Isabel Allende
"Sve ostavlja trag, svaki događaj ostavlja mrlju." (Eva Luna)
Jorge Luis Borges
"Značajni događaji izvan su vremena, bilo zato što im je neposredna prošlost nekako odsječena od budućnosti, bilo zato što im sastavni dijelovi nisu uzastopni." (Emma Zunz)
Citati o dobročinstvu
Ezop
"Opaki vjeruju da su vam učinili veliko dobročinstvo time što vam nisu nanijeli nikakvo zlo."
"Zloba je neukrotiva, pa i onda kada joj učinite najveće dobročinstvo."
Martin Luther
"Ništa se ne zaboravlja sporije od uvrede, a ništa brže od dobročinstva."
Citati o dobronamjernosti - dobronamjerni citati
"U čovjeku nije ništa krhkije od njegove skromnosti i dobronamjernosti." - Friedrich von Schiller
Citati o dobrodošlici
"Gostioničareva dobrodošlica plaća se na rastanku." - njemačke poslovice
Sunday, January 31, 2016
Citati o dobru
Antun Gustav Matoš
"Dobrota, plemenitost, ljepota, sve propada, ako nije rođeno sa zubima."
Baruch Spinoza
"Ko živi prema vodstvu razuma, želi isto tako drugom dobro, koje za se žudi." (Etika - četvrti dio)
Bertolt Brecht
"Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar."
Biblija
"A nikome ne vraćajte zla za zlo; promišljajte o tome šta je dobro pred svim ljudima." (Poslanica Rimljanima, 12:17)
Chuang Tzu
"Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima."
Friedrich Nietzsche
"Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan."
J. K. Rowling
"Nema dobra i zla, postoji samo moć, i oni koji su preslabi da teže za njom." (Harry Potter i Kamen mudraca)
Jean-Jacques Rousseau
"Ljudi vole ono što je dobro ili što im se čini da je dobro, ali obično griješe u procjeni šta je to dobro."
Kahlil Gibran
"Porediti dobro i zlo isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu."
Kur'an
"Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (Al-Mumtahina : 8)
Konfučije
"Svi ljudi ne mogu biti bogati i poznati, ali svi mogu biti dobri."
Lao Tse
"Dobrota u riječima stvara povjerenje.
Dobrota u mislima stvara dubinu.
Dobrota u davanju stvara ljubav."
Mark Twain
"Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije."
Oriana Fallaci
"Ako je neko i morao postojati, npr. Bog koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o dobru i zlu." (Pismo nerođenu djetetu)
Paulo Coelho
"Svakako je lakše vjerovari u vlastitu dobrotu nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja prava." (Demon i gospođica Prym)
Sándor Petőfi
"Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao."
"Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara."
Sapfa
"Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!"
Seneka
"Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti."
Sokrat
"Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili."
"Samo dobar čovjek može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan."
Spencer Johnson
"Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla."
Tadeusz Kotarbiński
"Dobro ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je zlo slobodno, jer se ničega ne ustručava."
Toma Akvinski
"Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (Suma teologije)
Victor Hugo
"Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan."
Wes Morriston
"Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih čini dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ništa dalje. Ako želite, možete reći da su oni konačni standard dobrote. Šta je to što njih čini standardom? Ništa dalje. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. Tačka. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene tačke. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je božija moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ona uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (God and the Ontological Nature of Morality)
William Shakespeare
"Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek."
William Wordsworth
"Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi."
Citati o dobitcima - dobitnički citati
William Clement Stone
"Ako možete dobiti nešto, ne gubeći ništa time što ćete to zatražiti, u svakom slučaju, zatražite to!"
Citati o djeovjkama
August von Kotzebue
"Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je prva ljubav jedna od najvećih."
Cher
"Ne mogu da zamislim ništa odvratnije od toga da budem dobra djevojka."
Dušan Radović
"Ko prvi djevojci njegova djevojka. Ko posljednji djevojci njegova žena."
Jim Steinman
"Dobra djevojka ide u raj; a loša djevojka ide svuda."
Johann Wolfgang von Goethe
"Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci."
Winston Churchill
"Moja savjest je dobra djevojka: mogu uvijek da se nagodim sa njom."
Citati o djetinjstvu
"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva." - Ivo Andrić
"Od svog porijekla i djetinjstva ne može se lahko pobijeći." - Ivo Andrić
Jean Baudrillard
"Samo djeca znaju da djetinjstvo ne postoji"
Citati o djelu
Anatole France
"Ljudska djela prosuđujemo prema tome koliko nam daju zadovoljstva ili zadaju boli."
Confucius
"Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu."
Johann Heinrich Pestalozzi
"Djela uče čovjeka, djela ga i tješe."
Saturday, January 30, 2016
Citati o diskriminaciji - diskriminicajski citati
Deborah Hellman
"Diskriminacija je ili uporedno zlo ili neuporedno zlo. Ako je uporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada propusti da tretira ljude kao jednake. Ako je neuporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada tretira osobu na način koji odstupa od onoga na što ona nezavisno ima pravo na bude tretirana." (Two Concepts of Discrimination)
"Prema uporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjujemo da li je X bio predmet diskriminacije upoređujući tretman kojeg je X imao u odnosu na postupanje koje je bilo prema drugima. Diskriminacija je svojstvena u ovom poređenju. Upravo zbog toga što je X dobio tretman a kada je Y dobio b dogodila se diskriminacija. Kada poredimo tretman prema X i Y, mi pitamo "da li su X i Y tretirani kao jednaki". Ipak, mandat da se X i Y tretiraju kao jednaki je pododređen. Postoji mnogo različitih načina na koji se mogu izraziti njegove konture. Naša doktrina jednake zaštite nudi nekoliko mogućnosti. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y, kada ciljamo da povrijedima X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako ne uzmemo u potpunosti interese X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako usvojimo zakon ili politiku koja unižava ili ponižava X. Budući da svaka od ovih poznatih tema jednake zaštite nudi odgovore na pitanje šta znači tretiranje X kao jednakog Y, svaki je utemeljen na uporednoj koncepciji diskriminacije." (Ibid.)
"Neuporedna ili "nezavisna" koncepcija diskriminacije vidi tvrdnje "diskriminacije" kao da ističu zahtjeve neuporedne pravde. Po ovom gledištu, možemo ocijeniti da li je X diskriminiran gledajući tretman koji je dobio i poredeći ga sa nekim standardom toga šta je trebao da dobije. Ali ne trebamo porediti njegov tretman sa tretmanom koji su dobili drugi. Poređenje tretmana X sa tretmanom koji su dobili drugi može učiniti očitim manjkavost u tome kako je X tretiran, ali to ne čini taj tretman pogrešnim. Zbog tog razloga, neuporedna (ili nezavisna) koncepcija diskriminacije čini da pojam "diskriminacija" izgubi svoju moralnu zvučnost. Nije razlikovanje to koje je važno moralno. Zvati te slučajeve primjerima "diskriminacije" jeste, onda, konceptualno zbunjujuće. To su jednostavno kršenja subjektivnih prava ili drugih pripadajućih zahtjeva." (Ibid.)
"Po neuporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjicanje da li djelovanje ili politika nepravedno diskriminiraju zahtijeva samo pažnju usmjerenu na pojedinačni slučaj o kojem se raspravlja. On se može ocijeniti u izolaciji. Po uporednoj koncepciji diskriminacije, ocjenjivanje da li djelovanje nepravedno diskriminira zahtijeva da također pogledamo kako se drugi tretiraju [...] Neuporedna koncepcija diskriminacije stoga zavisi od određivanja subjektivnih prava ili pripadajućih zahtjeva koje ljudi imaju. Uporedno gledište, suprotno tome, zavisi od specifikacije onoga što se zahtijeva da bi se ljudi tretirali kao jednaki (ili, alternativno, koja djelovanja ili politike ljude ne tretiraju kao jednake)." (Ibid.)
Erving Goffman
"Različitim vrstama diskriminacija, iako ne uvijek namjerno, smanjuju se životne šanse ljudi."
Film Gattaca
Vincent Freeman: "Mi smo sada diskriminaciju sveli na nauku..."
Olivier De Schutter
"[Postoje tri modela jednakosti]. Pod prvim modelom, diskriminacija je zabranjena, ali ne postoji dužnost osiguranja proporcionalnog predstavljanja raznolikih društvenih grupa čiji članovi su zaštićeni od diskriminacije. Ne postoji ni pokušaj nadzora situacije ovih grupa u odnosu na globalnu raspodjelu društvenih dobara s ciljem, ako je nužno, preduzimanja mjera za ispravljanje neravnoteža za koje se pokaže da postoje. Takve neravnoteže samo po sebi se ne vide kao problematične, dokle god svaki pojedinac nije diskriminiran na prepoznatljive načine, od određenih činilaca. Pod drugim modelom, zabrana diskriminacije proteže se na zabranu disparatnog utjecaja diskriminacije: bilo koja mjera koja nesrazmjeno i negativno utječe na određene grupe koje su već podzastupljene (ili koje već dobijaju manje nego srazmjerni udio društvenog dobra koje se raspodjeljuje), trebaju biti izmjenjene, osim ukoliko se može pokazati da takva mjera, iako naoko sumnjiva, cilja da ostvari legitimni cilj sredstvima koja su i prikladna i nužna. Pod trećim modelom, onim afirmativne jednakosti, cilj osiguranja jednakog postupanja nije samo u izbjegavanju primjera disrkiminacije, već i da napravi progres ka pravičnom udjelu društvenih dobara među različitim segmentima stanovništva. Pod ovim modelom, slijede se afirmativne politike koje teže da unaprijede predstavljanje određenih grupa u područjima ili na nivoima gdje su podzastupljene, i da se dođe ne samo do situacije gdje diskriminatorna pravila, politike i prakse su zabranjene, već gdje, štaviše, društvena dobra su raspodjeljena pravičnije između raznolikih grupa koje čine društvo. Zaista, kao što je jasno ilustrirano debatom koja se tiče prihvatljivosti politika afirmativnog djelovanja, koje se još ponekad nazivaju "suprotnom" ili "pozitivnom" diskriminacijom, cilj koji se slijedi pod modelom afirmativne jednakosti može se sukobiti sa ciljem nediskriminacije: gdje primjena neutralnih pravila ili procedura ne ostvaruje cilj osiguranja pravične raspodjele društvenih dobara među različitim grupama stanovništva, zahtijevat će se dalji koraci ka punom ostvarenju jednakosti; i ovo može implicirati različito postupanje sa pojedincima zbog njihovog članstva u određenim grupama definisanim "sumnjivim" karakteristikama koje posjeduju." (Three Models of Equality and European Anti-Discrimination Law)
Rigoberta Menchú
"Nama nisu potrebni nikakvi savjeti, knjige ili teorije, jer život sam je naš učitelj. Ja, osobno, morala sam najdubljim dijelom svoje duše osjetiti, šta znači diskriminacija. Moj život priča priču iskorištavanja. Radila sam i patila gladna ... kad se tako pogleda unatrag na svoj život i kad se spozna realnost, onda se u čovjeku pojavi mržnja prema svim tlačiteljima koji narodu nanose svu moguću patnju." (iz autobiografije "Yo, Rigoberta Menchú")
Tarunabh Khaitan
"[D]a bi pravna norma koja nameće dužnosti bila karakterizirana kao norma diskriminacijskog prava, ona mora zadovoljiti sljedeća četiri nužna uslova, koji su, zajedno uzevši, i dovoljni: (A) Norma koja nameće dužnosti mora zahtijevati neku vezu između čina ili propuštanja zabranjenog ili naređenog normom u jednu ruku i određenih atributa ili karakteristika koje osobe imaju, zvane "osnovi", u drugu; (B) Zaštićeno osnov mora imati mogućnost klasificiranja osoba u više od jedne klase osoba, ugrubo zvanih "grupe"; (C) Od svih grupa definisanih određenim osnovom, za članove barem jedne grupe mora biti naročito vjerovatnije da će trpiti značajniju nepogodnost neko članovi barem jedne druge grupe određene istim osnovom; (D) Norma koja nameće dužnost mora biti osmišljena tako da je vjerovatno da će raspodijeliti neposredne suštinske koristi ili terete koji su u pitanju na neke, ali ne sve, članove zaštićene grupe." (Prelude to a Theory of Discrimination Law)
Citati o diplomatima
"Diplomat je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." - Winston Churchill
Citati o dimu
"Zeleno drvo daje više dima nego vatre." - danske poslovice
Citati o diktaturi
Alberto Moravia
"Diktature su jednosmjerne ulice. U demokratiji dozvoljen je saobraćaj u oba smjera."
Mirjana Karanović
"Psihički je puno lakše živjeti u diktaturi nego u demokratiji. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni život." [1]
Predrag Matvejević
"U zemljama s demokratijom sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i diktature kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi. U drugoj situaciji bi rekli: Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi.... No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" (Dnevni avaz, 02.01.2007.)
Citati o diktatorima
Camillo Cavour
"Kad ne bi bilo parlamenta i moj sobar bi mogao biti diktator."
Stanislaw Jerzy Lec
"Teško diktatorima koji su povjerovali da nisu diktatori."
Citati o djeci
Aleksandar S. Nil
"Dijete treba pustiti da odraste brzinom koja njemu odgovara. Mnogi roditelji čine užasne greške pokušavajući da nametnu korak odrastanja."
"Djeca su mudra. Na ljubav će odgovoriti ljubavlju, a na mržnju mržnjom. Lahko će prihvatiti disciplinu timskog tipa."
"Od djeteta ne treba tražiti da se suočava sa odgovornošću za koji nije spremno, niti ga treba opterećivati odlukama za čije donošenje nije dovoljno odraslo."
Bernard Shaw
"Kad udarite dijete, nastojte da to bude u bijesu, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti."
"Život je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se dijete rodi."
Biblija
"Djeco! Slušajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo
pravo!" (Poslanica Efežanima, 6:4)
Ciceron
"Čovjek ljut i pijan, i dijete govore isto."
Fjodor Dostojevski
"Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta."
Gabriela Mistral
"Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći zločin zlostavljanje djece, negiranje temelja života. Mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu. Njima ne možemo odgovoriti „sutra”, oni traže „danas“.“
Hegel
"Život djece je smrt roditelja..Divljaci Sjeverne Amerike ubijaju svoje roditelje. Mi činimo isto.."
Film Gattaca
Vincent Freeman: "Nekada su govorili kako dijete začeto u ljubavi ima veće šanse da bude sretno. To više ne govore."
Goethe
"Najveći čovjek uvijek ostaje dijete."
Hans Kelsen
"Nije dobro kazati: Dijete mora ići u školu zato što mu otac naređuje, nego valja kazati: Zato što treba slušati očeva naređenja." (O osnovnoj normi)
Heraklit
"Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra."
James Griffin
"Mnoga djeca su prirodni metafizičari. U ranoj dobi (šest? sedam?) oni se propituju o takvim stvarima kao što su antinomije prostora i vremena, šta je duša, prikladnost uzročnih dokaza Božijeg postojanja. A onda učitelji, i drugi zahtjevi svakodnevnice, protjeraju radoznalost iz njihovog uma." (A Short Intelectual Autobiography)
Jean-Jacques Rousseau
"Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku."
Kahlil Gibran
"Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom."
"Vaša djeca nisu vaša djeca.
Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas.
I premda su s vama, ne pripadaju vama.
Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli,
Jer, oni imaju vlastite misli... "
Khaled Hosseini
"Djeca nisu bojanke. Ne možeš da ih ispuniš svojim omiljenim bojama." (Lovac na zmajeve)
Kur'an
"Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad nešto odluči, On za to rekne samo: "Budi!" - i ono bude." (Mermjema, 35.)
Majka Tereza
"Svako dijete je neprocjenjivo vrijedno. Svako je Božije stvorenje."
Maksim Gorki
"Djeca - to su naše sutrašnje sudije."
Michel de Montaigne
"Šta dijete može samo učiniti, neka učini samo."
Miguel de Cervantes
"Svaki čovjek je dijete svojih postupaka."
Peter Rosegger
"Dijete je knjiga iz koje čitamo i u koju bismo trebali pisati."
Plutarh
"Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite djece."
"Uopšte je potrebno da djecu čuvamo od društva loših ljudi jer uvijek nešto od njihove zloće ostane u dječijem srcu."
Vaso Pelagić
"Odvojite dijete od društva i ostavite ga u šumi sa svinjama, i ono će, ako ga životinje ne pojedu, postati divlje i pasti travu sa ostalom marvom."
William Shakespeare
"...kako oštrije od zuba gujinog rani
kada nezahvalno imamo dijete!" (Kralj Lir)
Citatia o dijamantima
"Kada ne bi bilo žena, dijamant bi bio samo običan kamenčić!" - Victor Hugo
Citati o dijalogu
Enver Demirović
"Dijalog je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama istina. Zaista, začuđujuće je da novinari uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (Večernje novine, 29. juni 2000)
Michael Graves
"Dijalog u arhitekturi je predugo koncentrisan na ideji istine."
Citati o devama
Alfred Capus
"Jedna lastavica ne čini proljeće, ali jedna deva sigurno označava pustinju."
Citati o depresiji
Elayne Boosler
"Dok su žene depresivne, ili jedu ili kupuju. Muškarci zarate sa susjednom zemljom."
Romain Gary
"Kada je sve shvatio pao je u veliku i tešku depresiju. To je posve prirodno - rekoh - kada čovjek sve shvati uvijek pada u tešku depresiju." (Pseudo)
Citati o davanju
Erich Fromm
"Bogat nije onaj ko puno ima, već ko puno daje."
Lao Tse
"Da bi mogao uzeti, prvo moraš dati."
"Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život."
"Jedno jedino evo ti vrijedi više nego deset neka ti Bog pomogne."
"Dobrota u riječima stvara povjerenje.
Dobrota u mislima stvara dubinu.
Dobrota u davanju stvara ljubav."
Majka Tereza
"Davati samoga sebe je bolje nego samo davati."
Citati o darovima
Josef Čapek
"Stvarna i sigurna sreća mnogo je više dar misli i srca nego dar vanjskog svijeta."
Leo Buscaglia
"Život je Božji dar vama. Način nan koji ga živite, vaš je dar Bogu."
Film Šesto čulo
"Nije svaki dar blagoslov." (reklamna rečenica)
William Shakespeare
"Dat mi je takav dar, prosto-naprosto; imam ludo ekstravagantan i neukroćen duh, natučen oblicima, slikama, uobličenjima, predmetima, idejama, poimanjima, razigranostima, preobraženjima: sve se to začinje u želucu moje memorije, hrani u utrobi moje pia mater, a izliva kad sazri prilika." (Uzaludni ljubavni trud)
Citati o danima
Albert Camus
"Jedan savjet, prijatelju: ne čekaj Sudnji dan – svaki je dan sudnji."
E. E. Cummings
"Svaki dan bez smijeha uludo je potrošen."
Franz Kafka
"Dan je velika opsjena."
Friedrich Nietzsche
"Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga čovjeka mogli obradovati."
Henry David Thoreau
"Samo nam onaj dan svane u kojem smo mi budni! Ima više dana nego svitanja."
Jorge Luis Borges
"Godine samoće su ga naučile da dani, kada se zatvore u sjećanje, teže da se izjednače, ali da nema nijednog dana, ni zatvorskog ni bolničkog, koje ne nosi iznenađenja, koji ne vuče za sobom mrežu minimalnih iznenađenja." (Čekanje)
Madonna
"Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca."
Mark Twain
"Daj svakom danu šansu da bude najljepši u tvom životu."
Norman Vincent Peale
"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije."
Scarlet O'Hara, film Prohujalo s vihorom
"Sutra ću misliti o tome. Sutra ću pronaći način da ga vratim. Na kraju krajeva, sutra je novi dan..."
Friday, January 29, 2016
Citati o cvijeću - cvijetni citati
Jorge Luis Borges
"(...) vraća se osijedjelih zalizaka i donosi iz budućnosti uveo cvijet. To je druga verzija Coleridgeove slike. Nevjerovatniji od rajskoj cvijeta ili cvijeta iz sna jest budući cvijet, protuuslovni cvijet čiji atomi sad zauzimaju druga mjesta i još se nisu povezali." (Coleridgeov cvijet)
Phil Bosmans
"Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek."
Rabindranath Tagore
"Cvijet sa tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod."
Victor Hugo
"Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza."
Poslovice
Berberske poslovice
"Kako je lijep cvijet oleandra, kako je gorak oleandar."
Češke poslovice
"Na lijepi cvijet i pčela leti."
Italijanske poslovice
"Jedan cvijet ne čini vijenac."
Kineske poslovice
"I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme."
Laoske poslovice
"Ljubav je najmirisniji cvijet našega kraja."
Njemačke poslovice
"Najljepši cvjetovi često nemaju mirisa."
Citati o crkvi - crkveni citati
"Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj život mogao bez crkve." - Hermann Hesse
Citati o civilizaciji - civilizacijski citati
Anatole France
"Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo."
Frank Herbert
"Svaka civilizacija mora da se bori sa silom nesvjesnog koja je u stanju da zaustavi, izda ili opozove gotovo svaku svjesnu namjeru zajednice." (Dina)
Rabindranath Tagore
"Civilizaciju ne smijemo suditi i cijeniti na temelju toga koliku je moć ostvarila, već po tome koliko je u svojim zakonima i djelima izrazila ljubav prema čovjeku."
Zuko Džumhur
"Granice između civilizacije i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..."
Citati o cipelama - cipelski citati
Apel
"Obućar neka ne sudi iznad cipela."
Georg Wilhelm Friedrich Hegel
"Mada svako priznaje da nije u stanju napraviti cipele, premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat – kao da mjerilo za cipele ne posjeduje u svome stopalu!" (Fenomenologija duha)
Georges Danton
"I vi mislite da se domovina može nositi pod đonovima vlastitih cipela?"
Helen Keller
"Plakala sam što nisam imala cipele, dok nisam vidjela čovjeka koji nije imao nogu."
Jovan Dučić
"Neko ostari kao zlato i mramor, a neko kao cipela."
Marilyn Monroe
"Dajte mi cipele sa visokim štiklama, na njima ću osvojiti svijet."
Zijah Sokolović
"Kada smo igrali predstave, gledali smo samo u cipele publike: kada bih vidio očiščenu obuću, tek tada bih dizao glavu da pogledam kakva je pica gore. Međutim, u to vrijeme rijetke su bile očišćene cipele."(Slobodna Bosna, br. 253)
Citati o cinizmu - cinički citati
Friedrich Nietzsche
"... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju govoriti pred svjedocima. Cinizam je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost."
." Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo čovječanstvo." "Ako čovjek svakog dana stoji na ivici i gleda u ambis, jednog dana će i ambis pogledati u njega."
Oscar Wilde
"Cinik zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega."
Citati o cilju
Albert Einstein
"Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem."
Benjamin Disraeli
"Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život."
Fernando Pessoa
"Pretvorio sam se u cilj samoga sebe. Ali nisam mogao razabrati da li sam se s time pronašao ili izgubio." (Stoički odgoj)
Fjodor Dostojevski
"Ako si se uputio prema cilju i putem počeo zastajkivati i kamenjem gađati svakog psa koji laje na tebe, nikad nećeš stići na cilj."
Friedrich Nietzsche
"Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo čovječanstvo."
Friedrich Rückert
"Budala ga vidi na kraju, pametniji u sredini, a samo mudrac vidi cilj već na prvom koraku."
Friedrich von Schiller
"Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom cilju jeste ono što čini život podnošljivim."
Goethe
"Teškoće rastu što se više približujemo cilju."
Gotthold Ephraim Lessing
"I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja."
Johann Nestroy
"Ako kočijaš dobro vidi onda će i sa slijepim konjima doći do cilja."
Léon Duguit
"Jedna sigurna stvar (jer je ona utvrđena posmatranjem) jest da ljudska aktivnost izgleda kao svjesna težnja prema određenom cilju. Voljna je aktivnost čovjeka snaga, koja svjesno teži jednom cilju." (Rasprava o ustavnom pravu)
Marko Aurelije
"Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao."
Sokrat
"Ako slijediš bilo koji duhovni put na kraju ćeš ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivača. Ali, to još ne znači da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe moraš slijediti sebe."
"Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim."
Thomas Jefferson
"Ništa ne može spriječiti čovjeka s ispravnim mentalnim stavom da postigne svoj cilj. I ništa na ovom svijetu ne može pomoći čovjeku s krivim stavom."
Václav Havel
"Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo."
Dejan Kalinic
" Najvaznija stvar kod cilja jeste da ga imate."
Citati o cenzuri
Charles Benoist
"Cenzura bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo novinara."
Citati o carstvu - carski citati
Hamurabi
"Kad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (Hamurabijev zakonik)
José Enrique Rodó
"Bez postizanja stanovitog materijalnog bogatstva, u ljudskom društvu je nemoguće kraljevstvo duha."
John Maxwell Coetzee
"Carevina je stvorila historijsko vrijeme. Carevina je smjestila svoje postojanje ne u povratno vrijeme smjene godišnjih doba koje se ravnomijerno obrće, nego u svoje zupčasto vrijeme uspona i pada, početka i kraja, katastrofe. Carevina osuđuje sebe da živi u historiji i snuje zavjeru protiv historije. Jedna jedina misao zaokuplja ogrezli um Carevine: kako se ne okončati, kako ne umrijeti, kako produžiti svoju eru. Danju proganja neprijatelje. Lukava je i nemilosrdna, na sve strane šalje svoje krvosljednike. Noću se hrani slikama nesreće: razaranjem gradova, silovanjem stanovništva, piramidama kostiju, njivama pustoši." (Čekajući barbare)
Lao Tse
"Carstvo može biti povjereno samo čovjeku koji voli svijet jednako kao i svoje tijelo."
William Shakespeare
"Kraljevstvo za konja!" (Richard III)
Thursday, January 28, 2016
Citati o agnosticima - agnostički citati
Paulo Coelho
"Najveći pisci današnjice se prezivaju ateisti ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim."
Citati o budućnosti
Borislav Pekić
"Neizvjesnost je bila povezana s tajnom vremena. Čovjek je bio u vlasti neizvjesnosti zato što nije bio kadar da pronikne u budućnost. Ni svoju, ni svijeta koji je stvorio. Pronići u budućnost značilo je pobjediti neizvjesnost i napraviti prvi korak u njenom savlađivanju putem preinaćivanja, prilagođavanja ili na koji drugi način." (Atlantida)
Charles Kettering
"Ne zanima me prošlost. Zanima me jedino budućnost jer u njoj namjeravam provesti ostatak života."
Elfriede Jelinek
"ako nemate sadašnjost, morate se pobrinuti za budućnost (...) prvo moram izgraditi status, koji će mi dati za pravo, da uopće SMIJEM imati budućnost. budućnost je luksuz. toga nema u izobilju." (Ljubavnice)
Honoré de Balzac
"Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost."
Herman Melville
"Prošlost je lektira o tiranima, a budućnost Biblija oslobođenima."
Isplata
"Sjeti se budućnosti." (reklamna rečenica)
Jimmy Rethrick: "Ja sam budućnost."
Kahlil Gibran
"Napredak nije puko popravljanje prošlosti; on je neprekidno kretanje prema budućnosti."
Norman Vincent Peale
"Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije."
Pjotr Iljič Čajkovski
"Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj život."
Robert Schumann
"Te su kompozicije krasne i sretne, baš kao i naša budućnost." (o "Dječijim prizorima", upućeno supruzi Klari Wieck)
Rollerball
"U nedalekoj budućnosti, ratovi više neće postojati..." (reklamna rečenica)
Victor Hugo
"Snovi stvaraju budućnost."
Citati o budalama
Abraham Lincoln
"Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju."
Arthur Schopenhauer
"Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje."
Bernard Shaw
"Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje."
"Nije istina da vlast kvari ljude. Istina je samo da budale, ako se domognu vlasti, kvare vlast."
Charles Caleb Colton
"Onaj koji umire kao mučenik, dokazuje da nije bio podlac, ali ni u kojem slučaju da nije bio budala."
Gustave Flaubert
"Ništa tako ne ponizuje čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kome je on doživio neuspjeh."
Hegel
"Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje."
Jean de La Fontaine
"Mnogo je bolje biti sam, nego sa budalama."
"Pustite budale neka govore: znanje ima svoju cijenu."
Jonathan Swift
"Laskanje je hrana za budale."
Kurt Tucholsky
"Prednost pametnih je da oni uvijek mogu glumit idiote. Suprotno je mnogo teže izvesti."
"Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti."
Mark Twain
"Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli."
Napoleon Bonaparta
"Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom."
Nicolas Boileau
"Budala uvijek nalazi još veću budalu koja mu se divi."
Orhan Pamuk
"Da li ljubav od čovjeka pravi budalu, il' se samo budale zaljubljuju?" (Zovem se Crvena)
Pitagora
"Budale i tvrdoglavci bogate advokate."
Film Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada
Obi-Wan Kenobi: "Ko je budalastiji? Budala, ili budala koja ga prati?"
Azerbejdžanske poslovice
"Bogataš i budala rade što hoće."
Indijske poslovice
"Uvredom nećeš poniziti mudraca, pohvalom nećeš uzvisiti glupana."
Japanske poslovice
"Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi."
Njemačke poslovice
"Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao budala a postupati kao mudrac."
Citati o brojevima
John Locke
"Broj je najjednostavnija i najuniverzalnija ideja." (Ogled o ljudskom razumu)
William Shakespeare
"Kažu da u neparnim brojevima
ima nekog predskazanja, bilo da je posrijedi
rođenje, sreća ili smrt." (Vesele žene vindzorske)
Vijetnamske poslovice
"U ljubavi je jedanaest paran broj."
Citati o Britancima
Gwyneth Paltrow
"Volim živjeti ovdje, jer se ne uklapam u lošu stranu američke psihologije. Britanci su mnogo inteligentniji i civiliziraniji od Amerikanaca." (Sarajevo-x.com, 04.12.2006, 09:06)
Citati o brizi
Heinz Rühmann
"Brige se ne mogu utopiti u alkoholu jer znaju plivati."
Max Stirner
„Na stranu sa svim brigama koje se ustvari mene ni ne tiču. Mislite li da bi barem „Opće Dobro“ trebalo biti moja briga? Šta je dobro? Šta je loše? Ni jedno mi ne znači ništa. Nadnaravno je briga boga; čovjek živi među ljudima. Moja briga nisu ni nadnaravno ni ljudsko, ni istina, dobro, pravednost, sloboda, itd., nego je moja briga jedinstvena kao što sam jedinstven i ja. Ništa mi nije važnije od mene samog!“
„Što sve ne bi trebalo biti moja briga! Prije svega, Opće Dobro, zatim Bog, dobrobit čovječanstva, istina, slobode, čovječnost, pravda; dalje, dobrobit ljudi, prinčeva, moje domovine; na kraju, čak i dobrobit Uma i hiljade drugih djela i dobrobiti. Jedino moja dobrobit ne bi nikada trebala biti moja briga! Neka se srami egoista koji misli samo na sebe!“
Sigrid Undset
"U dobrom braku je briga polovična, a veselje podvostručeno."
Citati o braku - bračni citati
Alfred Hitchcock
"Sretno oženjen je samo onaj čovjek koji razumije svaku riječ koju njegova žena nije rekla."
Alphonse Karr
"Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo."
André Maurois
"Čitava vještina u braku je umjeti prijeći iz ljubavi u prijateljstvo, ne žrtvujući pri tome ljubav."
Anton Pavlovič Čehov
"Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se."
Antun Branko Šimić
"(...)Da, meni je da pod njim ležim
jer kuda iz tog mi života,
i kuda mogu odavle da bježim
kad van mi ne daju
svi: i roditelji i svijet i Bog žele
da živim u brak zatvorena.
Jer ja sam za to rođena, jer ja sam žena ([Ja imah 16 ljeta kad me mati uda...])
Arthur Schopenhauer
"Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati."
Bernard Shaw
"Na svijetu ne postoji ništa ljepše nego što je ljubav udane žene. Nažalost, oženjeni muškarci takvu ljubav nikada ne susretnu."
"Svako ko tvrdi da je brak lutrija – pravi lutriji lošu reklamu."
Branislav Nušić
"Brak je jedna od rijetkih historijskih pojava kod koje se osvajač potčinjava pobjeđenom."
"Brak je knjiga koja se rado čita u prvom izdanju, rijeđe u drugom, kad zastari postane klasična, onda gubi svaku vrijednost."
"Brak je preporučeno pismo, obično pogrešno adresirano, koje je interesantno samo dok je zatvoreno."
Edith Wharton
"Taj užasavajući proizvod društvenog sistema kojem on pripada i u koji vjeruje, djevojka koja ništa ne zna, a sve očekuje, gledala ga je kao kakva strankinja kroz poznate crte May Welland. I još jednom ga pogodi pomisao da brak nije sigurna luka, kako su ga naučili misliti, nego putovanje nepoznatim morima." (Doba nevinosti)
Erica Jong
"Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto."
Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (Strah od letenja)
François de La Rochefoucauld
"Za brak su potrebne dvije ličnosti, za razvod mahom tri."
Frank Sinatra
"Idealna starost muškarca za brak je oko devedesete godine, dvije minute prije smrti."
Friedrich Nietzsche
"Brak: tako zovem volju dvojice koji žele ostvariti jedno, koje će biti više nego ono dvoje koje ga je ostvarilo."
Gloria Steinem
"Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje."
Goethe
"Ljubav je slatko ropstvo, brak je ropstvo bez slasti."
Henrik Ibsen
(Torvald Helmer: "Nisi? Nisi bila sretna?")
Nora: "Ne, samo vesela. Ti si uvijek bio tako ljubazan prema meni. Ali naš dom nije bio ništa drugo, nego kao neka kućica za lutke. Tu sam ja bila tvoja velika lutka, kao što sam kod tate u kući bila mala lutka. A naša su djeca opet bila moje lutke. Kad si se ti sa mnom igrao bilo mi je to upravo toliko veselje kao što je bilo djeci kad sam se ja igrala s njima. To je bio naš brak, Torvalde." (Kuća lutaka)
Honoré de Balzac
"Bračna veza je visoka škola altruizma."
"Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike."
"Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca."
"Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik."
Irving Stone
"U braku je od logike mnogo više potrebno strpljenje."
Janica Kostelić
"Udaja mi nije u planu u bližoj budućnosti. Prema kuloarskim pričama, ja sam već dvije godine trudna, a takvo što ne planiram uskoro. I dalje ću skijati, ali za svoj gušt. Redovito ću ići i bodriti Ivicu, Anu, Niku i ostale naše i malo ih zezati." (za "Večernji list")
Johann Ludwig Heiberg
"Bračna lutrija je gotovo uvijek srećka bez zgoditka."
Johann Nestroy
"Brak je zato toliko omiljen jer spaja maksimum iskušenja i maksimum prilika.
Jonathan Swift
"Razlog što je tako malo sretnih brakova jest u tome što mlade dame troše vrijeme u pravljenju mreže a ne kaveza."
Jovan Dučić
"Brak se najčešće sastoji od jednog lažova i jednog nasilnika."
Michel de Montaigne
"Sretan bi bio brak slijepe žene sa gluhim muškarcem."
Moritz Gottlieb Saphir
"Brak je grob ljubavi, a žena je krst nad njim."
"Za žene je brak komedija koja počinje svadbom; za muškarce tragedija koja se završava smrću."
Pearl S. Buck
"Šta čini brak sretnim? To je pitanje koje svi muškarci i žene upućuju jedni drugima. Ljudi i žene pokušavaju da pronađu odgovor - za svoj sopstveni brak. Pokušavaju i ne nalaze odgovor; pokušavaju - i nalaze ga. Ponekad naizgled najnepodudarniji brakovi ispadaju najuspješniji.
Odgovor će biti nađen, mislim, u uzajamnoj potrebi supružnika da budu zajedno, i zadovoljstvu što ta potreba postoji. Zadovoljstvo, naravno, mora biti uzajamno. Sretan brak ne može biti izgrađen na žrtvovanju. Čak ni na želji. Mora biti izgrađen na osjećanju radosti." (Jedan brak)
Plutarh
"Kad su prijatelji nekoga Rimljanina prekoravali što je svoju lijepu, bogatu i čestitu suprugu zanemario, pokazao im je svoje nove sandale i rekao: - Zar i to nije novo i lijepo, ali niko ne zna kako me obje sandale tište!"
Robert Louis Stevenson
"Brak je kao i ovaj život - to je bojno polje, a ne krevet od ruža."
Selma Bajrami
"Jedno vrijeme bila sam izričita da se neću ponovo udavati, ali sada drugačije razmišljam. Ponovo sam spremna za brak, voljela bih roditi i dijete. Nakon ljubomornih ispada koje sam proživljavala u ranijim vremenima, ne bih mogla provoditi vrijeme s nekim ko ne razumije moj posao. U posljednje vrijeme pokušavaju me skinuti s trona, ali praktično im pokazujem da napredujem u svakom pogledu." (za "Azru")
Sigrid Undset
"U dobrom braku je briga polovična, a veselje podvostručeno."
Sokrat
"Brak je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi."
"Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje."
Vissarion Belinsky
"Na ženi je da se uda što prije, a na muškarcu je da se ne oženi što duže može."
William Shakespeare
"Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori !"
Ža Ža Gabor
"Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme braka."
Arapske poslovice
"Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama."
Italijanske poslovice
"Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje."
Latinske poslovice
"Brak bez djece je dan bez sunca."
Makedonske poslovice
"Muž pijanica - žena mučenica."
Njemačke poslovice
"Rijedak je brak između ljepote i vjernosti."
Poljske poslovice
"Ako ideš u rat, izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na more, izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri."
Vijetnamske poslovice
"Kada bračni drugovi žive u slozi, oni su kadri i vodu iz mora iscrpsti."
Subscribe to:
Posts (Atom)