Citati o dobru

Antun Gustav Matoš "Dobrota, plemenitost, ljepota, sve propada, ako nije rođeno sa zubima." Baruch Spinoza "Ko živi prema vodstvu razuma, želi isto tako drugom dobro, koje za se žudi." (Etika - četvrti dio) Bertolt Brecht "Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar." Biblija "A nikome ne vraćajte zla za zlo; promišljajte o tome šta je dobro pred svim ljudima." (Poslanica Rimljanima, 12:17) Chuang Tzu "Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." Friedrich Nietzsche "Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." J. K. Rowling "Nema dobra i zla, postoji samo moć, i oni koji su preslabi da teže za njom." (Harry Potter i Kamen mudraca) Jean-Jacques Rousseau "Ljudi vole ono što je dobro ili što im se čini da je dobro, ali obično griješe u procjeni šta je to dobro." Kahlil Gibran "Porediti dobro i zlo isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu." Kur'an "Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (Al-Mumtahina : 8) Konfučije "Svi ljudi ne mogu biti bogati i poznati, ali svi mogu biti dobri." Lao Tse "Dobrota u riječima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu. Dobrota u davanju stvara ljubav." Mark Twain "Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije." Oriana Fallaci "Ako je neko i morao postojati, npr. Bog koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o dobru i zlu." (Pismo nerođenu djetetu) Paulo Coelho "Svakako je lakše vjerovari u vlastitu dobrotu nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja prava." (Demon i gospođica Prym) Sándor Petőfi "Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." "Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." Sapfa "Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!" Seneka "Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." Sokrat "Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili." "Samo dobar čovjek može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan." Spencer Johnson "Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." Tadeusz Kotarbiński "Dobro ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je zlo slobodno, jer se ničega ne ustručava." Toma Akvinski "Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (Suma teologije) Victor Hugo "Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan." Wes Morriston "Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih čini dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ništa dalje. Ako želite, možete reći da su oni konačni standard dobrote. Šta je to što njih čini standardom? Ništa dalje. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. Tačka. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene tačke. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je božija moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ona uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (God and the Ontological Nature of Morality) William Shakespeare "Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek." William Wordsworth "Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi."

Citati o dobitcima - dobitnički citati

William Clement Stone "Ako možete dobiti nešto, ne gubeći ništa time što ćete to zatražiti, u svakom slučaju, zatražite to!"

Citati o djeovjkama

August von Kotzebue "Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je prva ljubav jedna od najvećih." Cher "Ne mogu da zamislim ništa odvratnije od toga da budem dobra djevojka." Dušan Radović "Ko prvi djevojci njegova djevojka. Ko posljednji djevojci njegova žena." Jim Steinman "Dobra djevojka ide u raj; a loša djevojka ide svuda." Johann Wolfgang von Goethe "Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." Winston Churchill "Moja savjest je dobra djevojka: mogu uvijek da se nagodim sa njom."

Citati o djetinjstvu

"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva." - Ivo Andrić "Od svog porijekla i djetinjstva ne može se lahko pobijeći." - Ivo Andrić Jean Baudrillard "Samo djeca znaju da djetinjstvo ne postoji"

Citati o djelu

Anatole France "Ljudska djela prosuđujemo prema tome koliko nam daju zadovoljstva ili zadaju boli." Confucius "Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu." Johann Heinrich Pestalozzi "Djela uče čovjeka, djela ga i tješe."

Citati o diskriminaciji - diskriminicajski citati

Deborah Hellman "Diskriminacija je ili uporedno zlo ili neuporedno zlo. Ako je uporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada propusti da tretira ljude kao jednake. Ako je neuporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada tretira osobu na način koji odstupa od onoga na što ona nezavisno ima pravo na bude tretirana." (Two Concepts of Discrimination) "Prema uporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjujemo da li je X bio predmet diskriminacije upoređujući tretman kojeg je X imao u odnosu na postupanje koje je bilo prema drugima. Diskriminacija je svojstvena u ovom poređenju. Upravo zbog toga što je X dobio tretman a kada je Y dobio b dogodila se diskriminacija. Kada poredimo tretman prema X i Y, mi pitamo "da li su X i Y tretirani kao jednaki". Ipak, mandat da se X i Y tretiraju kao jednaki je pododređen. Postoji mnogo različitih načina na koji se mogu izraziti njegove konture. Naša doktrina jednake zaštite nudi nekoliko mogućnosti. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y, kada ciljamo da povrijedima X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako ne uzmemo u potpunosti interese X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako usvojimo zakon ili politiku koja unižava ili ponižava X. Budući da svaka od ovih poznatih tema jednake zaštite nudi odgovore na pitanje šta znači tretiranje X kao jednakog Y, svaki je utemeljen na uporednoj koncepciji diskriminacije." (Ibid.) "Neuporedna ili "nezavisna" koncepcija diskriminacije vidi tvrdnje "diskriminacije" kao da ističu zahtjeve neuporedne pravde. Po ovom gledištu, možemo ocijeniti da li je X diskriminiran gledajući tretman koji je dobio i poredeći ga sa nekim standardom toga šta je trebao da dobije. Ali ne trebamo porediti njegov tretman sa tretmanom koji su dobili drugi. Poređenje tretmana X sa tretmanom koji su dobili drugi može učiniti očitim manjkavost u tome kako je X tretiran, ali to ne čini taj tretman pogrešnim. Zbog tog razloga, neuporedna (ili nezavisna) koncepcija diskriminacije čini da pojam "diskriminacija" izgubi svoju moralnu zvučnost. Nije razlikovanje to koje je važno moralno. Zvati te slučajeve primjerima "diskriminacije" jeste, onda, konceptualno zbunjujuće. To su jednostavno kršenja subjektivnih prava ili drugih pripadajućih zahtjeva." (Ibid.) "Po neuporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjicanje da li djelovanje ili politika nepravedno diskriminiraju zahtijeva samo pažnju usmjerenu na pojedinačni slučaj o kojem se raspravlja. On se može ocijeniti u izolaciji. Po uporednoj koncepciji diskriminacije, ocjenjivanje da li djelovanje nepravedno diskriminira zahtijeva da također pogledamo kako se drugi tretiraju [...] Neuporedna koncepcija diskriminacije stoga zavisi od određivanja subjektivnih prava ili pripadajućih zahtjeva koje ljudi imaju. Uporedno gledište, suprotno tome, zavisi od specifikacije onoga što se zahtijeva da bi se ljudi tretirali kao jednaki (ili, alternativno, koja djelovanja ili politike ljude ne tretiraju kao jednake)." (Ibid.) Erving Goffman "Različitim vrstama diskriminacija, iako ne uvijek namjerno, smanjuju se životne šanse ljudi." Film Gattaca Vincent Freeman: "Mi smo sada diskriminaciju sveli na nauku..." Olivier De Schutter "[Postoje tri modela jednakosti]. Pod prvim modelom, diskriminacija je zabranjena, ali ne postoji dužnost osiguranja proporcionalnog predstavljanja raznolikih društvenih grupa čiji članovi su zaštićeni od diskriminacije. Ne postoji ni pokušaj nadzora situacije ovih grupa u odnosu na globalnu raspodjelu društvenih dobara s ciljem, ako je nužno, preduzimanja mjera za ispravljanje neravnoteža za koje se pokaže da postoje. Takve neravnoteže samo po sebi se ne vide kao problematične, dokle god svaki pojedinac nije diskriminiran na prepoznatljive načine, od određenih činilaca. Pod drugim modelom, zabrana diskriminacije proteže se na zabranu disparatnog utjecaja diskriminacije: bilo koja mjera koja nesrazmjeno i negativno utječe na određene grupe koje su već podzastupljene (ili koje već dobijaju manje nego srazmjerni udio društvenog dobra koje se raspodjeljuje), trebaju biti izmjenjene, osim ukoliko se može pokazati da takva mjera, iako naoko sumnjiva, cilja da ostvari legitimni cilj sredstvima koja su i prikladna i nužna. Pod trećim modelom, onim afirmativne jednakosti, cilj osiguranja jednakog postupanja nije samo u izbjegavanju primjera disrkiminacije, već i da napravi progres ka pravičnom udjelu društvenih dobara među različitim segmentima stanovništva. Pod ovim modelom, slijede se afirmativne politike koje teže da unaprijede predstavljanje određenih grupa u područjima ili na nivoima gdje su podzastupljene, i da se dođe ne samo do situacije gdje diskriminatorna pravila, politike i prakse su zabranjene, već gdje, štaviše, društvena dobra su raspodjeljena pravičnije između raznolikih grupa koje čine društvo. Zaista, kao što je jasno ilustrirano debatom koja se tiče prihvatljivosti politika afirmativnog djelovanja, koje se još ponekad nazivaju "suprotnom" ili "pozitivnom" diskriminacijom, cilj koji se slijedi pod modelom afirmativne jednakosti može se sukobiti sa ciljem nediskriminacije: gdje primjena neutralnih pravila ili procedura ne ostvaruje cilj osiguranja pravične raspodjele društvenih dobara među različitim grupama stanovništva, zahtijevat će se dalji koraci ka punom ostvarenju jednakosti; i ovo može implicirati različito postupanje sa pojedincima zbog njihovog članstva u određenim grupama definisanim "sumnjivim" karakteristikama koje posjeduju." (Three Models of Equality and European Anti-Discrimination Law) Rigoberta Menchú "Nama nisu potrebni nikakvi savjeti, knjige ili teorije, jer život sam je naš učitelj. Ja, osobno, morala sam najdubljim dijelom svoje duše osjetiti, šta znači diskriminacija. Moj život priča priču iskorištavanja. Radila sam i patila gladna ... kad se tako pogleda unatrag na svoj život i kad se spozna realnost, onda se u čovjeku pojavi mržnja prema svim tlačiteljima koji narodu nanose svu moguću patnju." (iz autobiografije "Yo, Rigoberta Menchú") Tarunabh Khaitan "[D]a bi pravna norma koja nameće dužnosti bila karakterizirana kao norma diskriminacijskog prava, ona mora zadovoljiti sljedeća četiri nužna uslova, koji su, zajedno uzevši, i dovoljni: (A) Norma koja nameće dužnosti mora zahtijevati neku vezu između čina ili propuštanja zabranjenog ili naređenog normom u jednu ruku i određenih atributa ili karakteristika koje osobe imaju, zvane "osnovi", u drugu; (B) Zaštićeno osnov mora imati mogućnost klasificiranja osoba u više od jedne klase osoba, ugrubo zvanih "grupe"; (C) Od svih grupa definisanih određenim osnovom, za članove barem jedne grupe mora biti naročito vjerovatnije da će trpiti značajniju nepogodnost neko članovi barem jedne druge grupe određene istim osnovom; (D) Norma koja nameće dužnost mora biti osmišljena tako da je vjerovatno da će raspodijeliti neposredne suštinske koristi ili terete koji su u pitanju na neke, ali ne sve, članove zaštićene grupe." (Prelude to a Theory of Discrimination Law)

Citati o diplomatima

"Diplomat je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." - Winston Churchill

Citati o dimu

"Zeleno drvo daje više dima nego vatre." - danske poslovice

Citati o diktaturi

Alberto Moravia "Diktature su jednosmjerne ulice. U demokratiji dozvoljen je saobraćaj u oba smjera." Mirjana Karanović "Psihički je puno lakše živjeti u diktaturi nego u demokratiji. U diktaturi odluke donose drugi i vi ste prisiljeni ponašati se na određeni način. Imate alibi za svoj bijedni i neuspješni život." [1] Predrag Matvejević "U zemljama s demokratijom sud te osudi i odmah ideš u zatvor. Na našim prostorima postoji jedan hibrid demokratije i diktature kojeg ja zovem demokratura. Neko od glavešina telefonom nazove drugog i kaže: Nemojte ga zatvarati, to nam sada ne služi. U drugoj situaciji bi rekli: Pritvorite ga, to nam odgovara, vidite šta nam radi.... No, ja se ne bojim da ću uistinu biti uhapšen, Hrvatska se ne bi usudila da me zatvori!" (Dnevni avaz, 02.01.2007.)

Citati o diktatorima

Camillo Cavour "Kad ne bi bilo parlamenta i moj sobar bi mogao biti diktator." Stanislaw Jerzy Lec "Teško diktatorima koji su povjerovali da nisu diktatori."

Citati o djeci

Aleksandar S. Nil "Dijete treba pustiti da odraste brzinom koja njemu odgovara. Mnogi roditelji čine užasne greške pokušavajući da nametnu korak odrastanja." "Djeca su mudra. Na ljubav će odgovoriti ljubavlju, a na mržnju mržnjom. Lahko će prihvatiti disciplinu timskog tipa." "Od djeteta ne treba tražiti da se suočava sa odgovornošću za koji nije spremno, niti ga treba opterećivati odlukama za čije donošenje nije dovoljno odraslo." Bernard Shaw "Kad udarite dijete, nastojte da to bude u bijesu, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti." "Život je plamen koji uvijek gori, ali se opet ponovo zapali svaki put kad se dijete rodi." Biblija "Djeco! Slušajte svoje roditelje u Gospodinu, jer je ovo pravo!" (Poslanica Efežanima, 6:4) Ciceron "Čovjek ljut i pijan, i dijete govore isto." Fjodor Dostojevski "Svi ideali svijeta ne vrijede suze jednog djeteta." Gabriela Mistral "Krivi smo za mnoge propuste i pogreške, ali naš je najveći zločin zlostavljanje djece, negiranje temelja života. Mnoge stvari mogu čekati, ali djeca ne mogu. Njima ne možemo odgovoriti „sutra”, oni traže „danas“.“ Hegel "Život djece je smrt roditelja..Divljaci Sjeverne Amerike ubijaju svoje roditelje. Mi činimo isto.." Film Gattaca Vincent Freeman: "Nekada su govorili kako dijete začeto u ljubavi ima veće šanse da bude sretno. To više ne govore." Goethe "Najveći čovjek uvijek ostaje dijete." Hans Kelsen "Nije dobro kazati: Dijete mora ići u školu zato što mu otac naređuje, nego valja kazati: Zato što treba slušati očeva naređenja." (O osnovnoj normi) Heraklit "Čovjek postaje najbliži sebi kada postigne onakvu ozbiljnost koju ima dijete dok se igra." James Griffin "Mnoga djeca su prirodni metafizičari. U ranoj dobi (šest? sedam?) oni se propituju o takvim stvarima kao što su antinomije prostora i vremena, šta je duša, prikladnost uzročnih dokaza Božijeg postojanja. A onda učitelji, i drugi zahtjevi svakodnevnice, protjeraju radoznalost iz njihovog uma." (A Short Intelectual Autobiography) Jean-Jacques Rousseau "Ništa značajnije ne može učiniti otac za svoju djecu, nego to da voli njihovu majku." Kahlil Gibran "Očuvaj me od mudrosti koja ne plače, filozofije koja se ne smije i veličine koja se ne klanja pred djecom." "Vaša djeca nisu vaša djeca. Ona dolaze kroz vas, ali ne od vas. I premda su s vama, ne pripadaju vama. Možete im dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli, Jer, oni imaju vlastite misli... " Khaled Hosseini "Djeca nisu bojanke. Ne možeš da ih ispuniš svojim omiljenim bojama." (Lovac na zmajeve) Kur'an "Nezamislivo je da Allah ima dijete, hvaljen neka je On! Kad nešto odluči, On za to rekne samo: "Budi!" - i ono bude." (Mermjema, 35.) Majka Tereza "Svako dijete je neprocjenjivo vrijedno. Svako je Božije stvorenje." Maksim Gorki "Djeca - to su naše sutrašnje sudije." Michel de Montaigne "Šta dijete može samo učiniti, neka učini samo." Miguel de Cervantes "Svaki čovjek je dijete svojih postupaka." Peter Rosegger "Dijete je knjiga iz koje čitamo i u koju bismo trebali pisati." Plutarh "Podnosimo pogreške svojih prijatelja, pa zašto onda ne bismo podnosili i pogreške vlastite djece." "Uopšte je potrebno da djecu čuvamo od društva loših ljudi jer uvijek nešto od njihove zloće ostane u dječijem srcu." Vaso Pelagić "Odvojite dijete od društva i ostavite ga u šumi sa svinjama, i ono će, ako ga životinje ne pojedu, postati divlje i pasti travu sa ostalom marvom." William Shakespeare "...kako oštrije od zuba gujinog rani kada nezahvalno imamo dijete!" (Kralj Lir)

Citatia o dijamantima

"Kada ne bi bilo žena, dijamant bi bio samo običan kamenčić!" - Victor Hugo

Citati o dijalogu

Enver Demirović "Dijalog je zastupljen manje nego što bi trebao biti. Tačnije, smatram da se veoma malo poštuje ona latinska pravnička maksima, iako je to jedno od osnovnih novinarskih pravila: "Audiatur et altera pars", odnosno neka se čuje i druga strana. Izgleda da je ona prilično zaboravljena, ako su je pojedini novinari ikada i znali. Bez ove maksime nema ni kvalitetnog novinarstva, kao ni bez dijaloga, bez kojeg se ne može zamisliti put do istine, kao ni sama istina. Zaista, začuđujuće je da novinari uopće ili više ne koriste spomenuta pravila, jer ona predstavljaju dva osnovna načina očuvanja i zaštite digniteta novinara. Nažalost, oni se opredjeljuju radije za "slobodno" razmišljanje i zaključivanje, artikulirano, nerijetko kroz vlastite komentare, optužbe pa i presude. (Večernje novine, 29. juni 2000) Michael Graves "Dijalog u arhitekturi je predugo koncentrisan na ideji istine."

Citati o devama

Alfred Capus "Jedna lastavica ne čini proljeće, ali jedna deva sigurno označava pustinju."

Citati o depresiji

Elayne Boosler "Dok su žene depresivne, ili jedu ili kupuju. Muškarci zarate sa susjednom zemljom." Romain Gary "Kada je sve shvatio pao je u veliku i tešku depresiju. To je posve prirodno - rekoh - kada čovjek sve shvati uvijek pada u tešku depresiju." (Pseudo)

Citati o davanju

Erich Fromm "Bogat nije onaj ko puno ima, već ko puno daje." Lao Tse "Da bi mogao uzeti, prvo moraš dati." "Dajte čovjeku ribu i nahranit ćete ga za jedan dan; naučite ga kako da je lovi i prehranit ćete ga za cijeli život." "Jedno jedino evo ti vrijedi više nego deset neka ti Bog pomogne." "Dobrota u riječima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu. Dobrota u davanju stvara ljubav." Majka Tereza "Davati samoga sebe je bolje nego samo davati."

Citati o darovima

Josef Čapek "Stvarna i sigurna sreća mnogo je više dar misli i srca nego dar vanjskog svijeta." Leo Buscaglia "Život je Božji dar vama. Način nan koji ga živite, vaš je dar Bogu." Film Šesto čulo "Nije svaki dar blagoslov." (reklamna rečenica) William Shakespeare "Dat mi je takav dar, prosto-naprosto; imam ludo ekstravagantan i neukroćen duh, natučen oblicima, slikama, uobličenjima, predmetima, idejama, poimanjima, razigranostima, preobraženjima: sve se to začinje u želucu moje memorije, hrani u utrobi moje pia mater, a izliva kad sazri prilika." (Uzaludni ljubavni trud)

Citati o danima

Albert Camus "Jedan savjet, prijatelju: ne čekaj Sudnji dan – svaki je dan sudnji." E. E. Cummings "Svaki dan bez smijeha uludo je potrošen." Franz Kafka "Dan je velika opsjena." Friedrich Nietzsche "Najbolji način da se svaki dan započne dobro jeste da pri buđenju mislite na to ne biste li toga dana barem jednoga čovjeka mogli obradovati." Henry David Thoreau "Samo nam onaj dan svane u kojem smo mi budni! Ima više dana nego svitanja." Jorge Luis Borges "Godine samoće su ga naučile da dani, kada se zatvore u sjećanje, teže da se izjednače, ali da nema nijednog dana, ni zatvorskog ni bolničkog, koje ne nosi iznenađenja, koji ne vuče za sobom mrežu minimalnih iznenađenja." (Čekanje) Madonna "Bolje je živjeti jedan dan kao lav, nego sto kao ovca." Mark Twain "Daj svakom danu šansu da bude najljepši u tvom životu." Norman Vincent Peale "Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." Scarlet O'Hara, film Prohujalo s vihorom "Sutra ću misliti o tome. Sutra ću pronaći način da ga vratim. Na kraju krajeva, sutra je novi dan..."

Citati o cvijeću - cvijetni citati

Jorge Luis Borges "(...) vraća se osijedjelih zalizaka i donosi iz budućnosti uveo cvijet. To je druga verzija Coleridgeove slike. Nevjerovatniji od rajskoj cvijeta ili cvijeta iz sna jest budući cvijet, protuuslovni cvijet čiji atomi sad zauzimaju druga mjesta i još se nisu povezali." (Coleridgeov cvijet) Phil Bosmans "Cvijet treba sunce da postane cvijet, čovjek ljubav da postane čovjek." Rabindranath Tagore "Cvijet sa tugom gubi latice, ali umjesto njih s radošću očekuje plod." Victor Hugo "Ako si čovjek - vodi ljubav, ako si cvijet - budi mimoza." Poslovice Berberske poslovice "Kako je lijep cvijet oleandra, kako je gorak oleandar." Češke poslovice "Na lijepi cvijet i pčela leti." Italijanske poslovice "Jedan cvijet ne čini vijenac." Kineske poslovice "I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme." Laoske poslovice "Ljubav je najmirisniji cvijet našega kraja." Njemačke poslovice "Najljepši cvjetovi često nemaju mirisa."

Citati o crkvi - crkveni citati

"Nikada nisam živio bez vjere i ne bih niti dana bez nje mogao, ali sam cijeli svoj život mogao bez crkve." - Hermann Hesse

Citati o civilizaciji - civilizacijski citati

Anatole France "Ono što ljudi nazivaju civilizacijom, to je sadašnje vrijeme, a ono što nazivaju varvarizmom, to su prošla vremena. Sadašnje vrijeme zvat će varvarskim kad bude prošlo." Frank Herbert "Svaka civilizacija mora da se bori sa silom nesvjesnog koja je u stanju da zaustavi, izda ili opozove gotovo svaku svjesnu namjeru zajednice." (Dina) Rabindranath Tagore "Civilizaciju ne smijemo suditi i cijeniti na temelju toga koliku je moć ostvarila, već po tome koliko je u svojim zakonima i djelima izrazila ljubav prema čovjeku." Zuko Džumhur "Granice između civilizacije i varvarstva leže duboko zakopane u pijesku pustinje..."

Citati o cipelama - cipelski citati

Apel "Obućar neka ne sudi iznad cipela." Georg Wilhelm Friedrich Hegel "Mada svako priznaje da nije u stanju napraviti cipele, premda ima i oči i ruke i može nabaviti i kožu i alat – kao da mjerilo za cipele ne posjeduje u svome stopalu!" (Fenomenologija duha) Georges Danton "I vi mislite da se domovina može nositi pod đonovima vlastitih cipela?" Helen Keller "Plakala sam što nisam imala cipele, dok nisam vidjela čovjeka koji nije imao nogu." Jovan Dučić "Neko ostari kao zlato i mramor, a neko kao cipela." Marilyn Monroe "Dajte mi cipele sa visokim štiklama, na njima ću osvojiti svijet." Zijah Sokolović "Kada smo igrali predstave, gledali smo samo u cipele publike: kada bih vidio očiščenu obuću, tek tada bih dizao glavu da pogledam kakva je pica gore. Međutim, u to vrijeme rijetke su bile očišćene cipele."(Slobodna Bosna, br. 253)

Citati o cinizmu - cinički citati

Friedrich Nietzsche "... mislim na takozvane cinike, dakle na takve koji na sebi jednostavno priznaju životinju, prostaštvo, 'pravilo', a pritom imaju onaj stupanj duhovnosti i golicanja da o sebi i o sebi jednakima moraju govoriti pred svjedocima. Cinizam je jedini oblik u kojem proste duše okrznjuju ono što je čestitost." ." Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo čovječanstvo." "Ako čovjek svakog dana stoji na ivici i gleda u ambis, jednog dana će i ambis pogledati u njega." Oscar Wilde "Cinik zna cijenu svega, ali ne zna vrijednost ničega."

Citati o cilju

Albert Einstein "Perfekcija misli i konfuzija ciljeva je izgleda naš najveći problem." Benjamin Disraeli "Nakon dugog razmišljanja došao sam do uvjerenja da će čovjek koji ima dubok cilj taj cilj i ostvariti, te da se ništa ne može suprotstaviti volji koja je spremna za njegovo ostvarenje položiti čak i život." Fernando Pessoa "Pretvorio sam se u cilj samoga sebe. Ali nisam mogao razabrati da li sam se s time pronašao ili izgubio." (Stoički odgoj) Fjodor Dostojevski "Ako si se uputio prema cilju i putem počeo zastajkivati i kamenjem gađati svakog psa koji laje na tebe, nikad nećeš stići na cilj." Friedrich Nietzsche "Ako čovječanstvu nedostaje cilj - nedostaje li i samo čovječanstvo." Friedrich Rückert "Budala ga vidi na kraju, pametniji u sredini, a samo mudrac vidi cilj već na prvom koraku." Friedrich von Schiller "Ništa drugo, nego djelovanje prema određenom cilju jeste ono što čini život podnošljivim." Goethe "Teškoće rastu što se više približujemo cilju." Gotthold Ephraim Lessing "I najsporiji, ako ne gubi iz vida svoj cilj, ide još uvijek brže od onog koji luta bez cilja." Johann Nestroy "Ako kočijaš dobro vidi onda će i sa slijepim konjima doći do cilja." Léon Duguit "Jedna sigurna stvar (jer je ona utvrđena posmatranjem) jest da ljudska aktivnost izgleda kao svjesna težnja prema određenom cilju. Voljna je aktivnost čovjeka snaga, koja svjesno teži jednom cilju." (Rasprava o ustavnom pravu) Marko Aurelije "Buncaju ljudi i postaju umorni od života kad nemaju pred sobom neki cilj prema kome bi upravili svaki svoj napor i svaku svoju misao." Sokrat "Ako slijediš bilo koji duhovni put na kraju ćeš ipak dosegnuti ciljeve koji su unaprijed zacrtani od njihovih osnivača. Ali, to još ne znači da si dosegnuo sebe. Da bi dosegnuo sebe moraš slijediti sebe." "Naš najvažniji cilj u životu treba da bude uzdizanje naše duše. Drugim riječima, napredak naših duhovnih i moralnih moći: da svakim danom sve više prosvjećujemo svoj duh i svakim danom se osjećamo sve više slobodnim i boljim." Thomas Jefferson "Ništa ne može spriječiti čovjeka s ispravnim mentalnim stavom da postigne svoj cilj. I ništa na ovom svijetu ne može pomoći čovjeku s krivim stavom." Václav Havel "Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." Dejan Kalinic " Najvaznija stvar kod cilja jeste da ga imate."

Citati o cenzuri

Charles Benoist "Cenzura bi bila podnošljiva kad ne bi bilo cenzora. Istina, i cenzorima bi novine bile mnogo podnošljivije kad ne bi bilo novinara."

Citati o carstvu - carski citati

Hamurabi "Kad su Babilon nazvali njegovim slavnim imenom i na zemlji učinili ga velikim; kad su u ovoj varoši za ovog boga uspostavili vječno kraljevstvo, čiji su temelji postojani kao nebo i zemlja, - tada me Ea i Bel pozvaše po mome imenu, mene Hamurabija, velikog kneza, koji se boji bogova, da unaprijedim blagostanje ljudi, da pribavim važnost pravu u ovoj zemlji, da istrijebim pokvarenog i nevaljalog, da spriječim moćnoga da ne ugnjetava slaboga, da obasjam zemlju (...)" (Hamurabijev zakonik) José Enrique Rodó "Bez postizanja stanovitog materijalnog bogatstva, u ljudskom društvu je nemoguće kraljevstvo duha." John Maxwell Coetzee "Carevina je stvorila historijsko vrijeme. Carevina je smjestila svoje postojanje ne u povratno vrijeme smjene godišnjih doba koje se ravnomijerno obrće, nego u svoje zupčasto vrijeme uspona i pada, početka i kraja, katastrofe. Carevina osuđuje sebe da živi u historiji i snuje zavjeru protiv historije. Jedna jedina misao zaokuplja ogrezli um Carevine: kako se ne okončati, kako ne umrijeti, kako produžiti svoju eru. Danju proganja neprijatelje. Lukava je i nemilosrdna, na sve strane šalje svoje krvosljednike. Noću se hrani slikama nesreće: razaranjem gradova, silovanjem stanovništva, piramidama kostiju, njivama pustoši." (Čekajući barbare) Lao Tse "Carstvo može biti povjereno samo čovjeku koji voli svijet jednako kao i svoje tijelo." William Shakespeare "Kraljevstvo za konja!" (Richard III)

Citati o agnosticima - agnostički citati

Paulo Coelho "Najveći pisci današnjice se prezivaju ateisti ili agnostici zato što se boje priznati da postoji misteriozna granica, sviđalo se to nama ili ne, i to ih čini inferiornim."

Citati o budućnosti

Borislav Pekić "Neizvjesnost je bila povezana s tajnom vremena. Čovjek je bio u vlasti neizvjesnosti zato što nije bio kadar da pronikne u budućnost. Ni svoju, ni svijeta koji je stvorio. Pronići u budućnost značilo je pobjediti neizvjesnost i napraviti prvi korak u njenom savlađivanju putem preinaćivanja, prilagođavanja ili na koji drugi način." (Atlantida) Charles Kettering "Ne zanima me prošlost. Zanima me jedino budućnost jer u njoj namjeravam provesti ostatak života." Elfriede Jelinek "ako nemate sadašnjost, morate se pobrinuti za budućnost (...) prvo moram izgraditi status, koji će mi dati za pravo, da uopće SMIJEM imati budućnost. budućnost je luksuz. toga nema u izobilju." (Ljubavnice) Honoré de Balzac "Ljubav je jedna strast koja ne priznaje ni prošlost ni budućnost." Herman Melville "Prošlost je lektira o tiranima, a budućnost Biblija oslobođenima." Isplata "Sjeti se budućnosti." (reklamna rečenica) Jimmy Rethrick: "Ja sam budućnost." Kahlil Gibran "Napredak nije puko popravljanje prošlosti; on je neprekidno kretanje prema budućnosti." Norman Vincent Peale "Živite dan po dan i obavljajte posao po posao. A zatim produžite prema onome što dolazi poslije. To ima smisla. Ne pokušavajte živjeti u prošlosti, sadašnjosti i budućnosti sve u isti čas. Uspješan je čovjek koji se naučio živjeti samo u sadašnjosti, ali se uvijek kreće prema onome što dolazi poslije." Pjotr Iljič Čajkovski "Žalim prošlost, nadam se budućnosti, nezadovoljan sa sadošnošću - to je moj život." Robert Schumann "Te su kompozicije krasne i sretne, baš kao i naša budućnost." (o "Dječijim prizorima", upućeno supruzi Klari Wieck) Rollerball "U nedalekoj budućnosti, ratovi više neće postojati..." (reklamna rečenica) Victor Hugo "Snovi stvaraju budućnost."

Citati o budalama

Abraham Lincoln "Bolje je šutjeti i biti smatran budalom nego progovoriti i odstraniti svaku sumnju." Arthur Schopenhauer "Budala trči za užicima života i shvata da je prevarena. Mudrac izbjegava nevolje." Bernard Shaw "Mozak budale pretvara filozofiju u ludoriju, nauku u praznovjericu i umjetnost u pedanteriju. Otuda univerzitetsko obrazovanje." "Nije istina da vlast kvari ljude. Istina je samo da budale, ako se domognu vlasti, kvare vlast." Charles Caleb Colton "Onaj koji umire kao mučenik, dokazuje da nije bio podlac, ali ni u kojem slučaju da nije bio budala." Gustave Flaubert "Ništa tako ne ponizuje čovjeka koliko to što vidi da budale uspijevaju u stvarima u kome je on doživio neuspjeh." Hegel "Prava je budala čovjek kome traže njegovo iskreno mišljenje, i on im ga daje." Jean de La Fontaine "Mnogo je bolje biti sam, nego sa budalama." "Pustite budale neka govore: znanje ima svoju cijenu." Jonathan Swift "Laskanje je hrana za budale." Kurt Tucholsky "Prednost pametnih je da oni uvijek mogu glumit idiote. Suprotno je mnogo teže izvesti." "Ako si poslao devet glupaka da ti nešto kupe, ti si postao deseti." Mark Twain "Budimo zahvalni budalama. Da ih nije bilo, mi ostali ne bismo uspjeli." Napoleon Bonaparta "Budala ima veliku prednost pred pametnim čovjekom: uvijek je zadovoljan samim sobom." Nicolas Boileau "Budala uvijek nalazi još veću budalu koja mu se divi." Orhan Pamuk "Da li ljubav od čovjeka pravi budalu, il' se samo budale zaljubljuju?" (Zovem se Crvena) Pitagora "Budale i tvrdoglavci bogate advokate." Film Ratovi zvijezda Epizoda IV: Nova nada Obi-Wan Kenobi: "Ko je budalastiji? Budala, ili budala koja ga prati?" Azerbejdžanske poslovice "Bogataš i budala rade što hoće." Indijske poslovice "Uvredom nećeš poniziti mudraca, pohvalom nećeš uzvisiti glupana." Japanske poslovice "Pametan čovjek naći će vodu i u pustinji, a budala će kraj rijeke umrijeti od žeđi." Njemačke poslovice "Ko želi zgrabiti sreću mora izgledati kao budala a postupati kao mudrac."

Citati o brojevima

John Locke "Broj je najjednostavnija i najuniverzalnija ideja." (Ogled o ljudskom razumu) William Shakespeare "Kažu da u neparnim brojevima ima nekog predskazanja, bilo da je posrijedi rođenje, sreća ili smrt." (Vesele žene vindzorske) Vijetnamske poslovice "U ljubavi je jedanaest paran broj."

Citati o Britancima

Gwyneth Paltrow "Volim živjeti ovdje, jer se ne uklapam u lošu stranu američke psihologije. Britanci su mnogo inteligentniji i civiliziraniji od Amerikanaca." (Sarajevo-x.com, 04.12.2006, 09:06)

Citati o brizi

Heinz Rühmann "Brige se ne mogu utopiti u alkoholu jer znaju plivati." Max Stirner „Na stranu sa svim brigama koje se ustvari mene ni ne tiču. Mislite li da bi barem „Opće Dobro“ trebalo biti moja briga? Šta je dobro? Šta je loše? Ni jedno mi ne znači ništa. Nadnaravno je briga boga; čovjek živi među ljudima. Moja briga nisu ni nadnaravno ni ljudsko, ni istina, dobro, pravednost, sloboda, itd., nego je moja briga jedinstvena kao što sam jedinstven i ja. Ništa mi nije važnije od mene samog!“ „Što sve ne bi trebalo biti moja briga! Prije svega, Opće Dobro, zatim Bog, dobrobit čovječanstva, istina, slobode, čovječnost, pravda; dalje, dobrobit ljudi, prinčeva, moje domovine; na kraju, čak i dobrobit Uma i hiljade drugih djela i dobrobiti. Jedino moja dobrobit ne bi nikada trebala biti moja briga! Neka se srami egoista koji misli samo na sebe!“ Sigrid Undset "U dobrom braku je briga polovična, a veselje podvostručeno."

Citati o braku - bračni citati

Alfred Hitchcock "Sretno oženjen je samo onaj čovjek koji razumije svaku riječ koju njegova žena nije rekla." Alphonse Karr "Brak iz računa je zajednica ljudi koji nikada ne mogu računati jedno na drugo." André Maurois "Čitava vještina u braku je umjeti prijeći iz ljubavi u prijateljstvo, ne žrtvujući pri tome ljubav." Anton Pavlovič Čehov "Ako se bojiš usamljenosti, ne ženi se." Antun Branko Šimić "(...)Da, meni je da pod njim ležim jer kuda iz tog mi života, i kuda mogu odavle da bježim kad van mi ne daju svi: i roditelji i svijet i Bog žele da živim u brak zatvorena. Jer ja sam za to rođena, jer ja sam žena ([Ja imah 16 ljeta kad me mati uda...]) Arthur Schopenhauer "Oženiti se znači svoja prava prepoloviti, a obaveze poduplati." Bernard Shaw "Na svijetu ne postoji ništa ljepše nego što je ljubav udane žene. Nažalost, oženjeni muškarci takvu ljubav nikada ne susretnu." "Svako ko tvrdi da je brak lutrija – pravi lutriji lošu reklamu." Branislav Nušić "Brak je jedna od rijetkih historijskih pojava kod koje se osvajač potčinjava pobjeđenom." "Brak je knjiga koja se rado čita u prvom izdanju, rijeđe u drugom, kad zastari postane klasična, onda gubi svaku vrijednost." "Brak je preporučeno pismo, obično pogrešno adresirano, koje je interesantno samo dok je zatvoreno." Edith Wharton "Taj užasavajući proizvod društvenog sistema kojem on pripada i u koji vjeruje, djevojka koja ništa ne zna, a sve očekuje, gledala ga je kao kakva strankinja kroz poznate crte May Welland. I još jednom ga pogodi pomisao da brak nije sigurna luka, kako su ga naučili misliti, nego putovanje nepoznatim morima." (Doba nevinosti) Erica Jong "Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto." Brak nije lijek za usamljenost. Djeca odrastu i odu. Ljubavnici nisu lijek za sve. Seks nije konačno rješenje. Ako ste život pretvorili u dugu bolest, onda je smrt jedini lijek..." (Strah od letenja) François de La Rochefoucauld "Za brak su potrebne dvije ličnosti, za razvod mahom tri." Frank Sinatra "Idealna starost muškarca za brak je oko devedesete godine, dvije minute prije smrti." Friedrich Nietzsche "Brak: tako zovem volju dvojice koji žele ostvariti jedno, koje će biti više nego ono dvoje koje ga je ostvarilo." Gloria Steinem "Emancipovana žena je žena koja i prije i poslije braka ima zanimanje." Goethe "Ljubav je slatko ropstvo, brak je ropstvo bez slasti." Henrik Ibsen (Torvald Helmer: "Nisi? Nisi bila sretna?") Nora: "Ne, samo vesela. Ti si uvijek bio tako ljubazan prema meni. Ali naš dom nije bio ništa drugo, nego kao neka kućica za lutke. Tu sam ja bila tvoja velika lutka, kao što sam kod tate u kući bila mala lutka. A naša su djeca opet bila moje lutke. Kad si se ti sa mnom igrao bilo mi je to upravo toliko veselje kao što je bilo djeci kad sam se ja igrala s njima. To je bio naš brak, Torvalde." (Kuća lutaka) Honoré de Balzac "Bračna veza je visoka škola altruizma." "Brak se mora neprestano boriti protiv nemani koja sve proždire – protiv navike." "Dobar brak bi bio između slijepe žene i gluhog muškarca." "Muža će najbolje osvetiti ženin ljubavnik." Irving Stone "U braku je od logike mnogo više potrebno strpljenje." Janica Kostelić "Udaja mi nije u planu u bližoj budućnosti. Prema kuloarskim pričama, ja sam već dvije godine trudna, a takvo što ne planiram uskoro. I dalje ću skijati, ali za svoj gušt. Redovito ću ići i bodriti Ivicu, Anu, Niku i ostale naše i malo ih zezati." (za "Večernji list") Johann Ludwig Heiberg "Bračna lutrija je gotovo uvijek srećka bez zgoditka." Johann Nestroy "Brak je zato toliko omiljen jer spaja maksimum iskušenja i maksimum prilika. Jonathan Swift "Razlog što je tako malo sretnih brakova jest u tome što mlade dame troše vrijeme u pravljenju mreže a ne kaveza." Jovan Dučić "Brak se najčešće sastoji od jednog lažova i jednog nasilnika." Michel de Montaigne "Sretan bi bio brak slijepe žene sa gluhim muškarcem." Moritz Gottlieb Saphir "Brak je grob ljubavi, a žena je krst nad njim." "Za žene je brak komedija koja počinje svadbom; za muškarce tragedija koja se završava smrću." Pearl S. Buck "Šta čini brak sretnim? To je pitanje koje svi muškarci i žene upućuju jedni drugima. Ljudi i žene pokušavaju da pronađu odgovor - za svoj sopstveni brak. Pokušavaju i ne nalaze odgovor; pokušavaju - i nalaze ga. Ponekad naizgled najnepodudarniji brakovi ispadaju najuspješniji. Odgovor će biti nađen, mislim, u uzajamnoj potrebi supružnika da budu zajedno, i zadovoljstvu što ta potreba postoji. Zadovoljstvo, naravno, mora biti uzajamno. Sretan brak ne može biti izgrađen na žrtvovanju. Čak ni na želji. Mora biti izgrađen na osjećanju radosti." (Jedan brak) Plutarh "Kad su prijatelji nekoga Rimljanina prekoravali što je svoju lijepu, bogatu i čestitu suprugu zanemario, pokazao im je svoje nove sandale i rekao: - Zar i to nije novo i lijepo, ali niko ne zna kako me obje sandale tište!" Robert Louis Stevenson "Brak je kao i ovaj život - to je bojno polje, a ne krevet od ruža." Selma Bajrami "Jedno vrijeme bila sam izričita da se neću ponovo udavati, ali sada drugačije razmišljam. Ponovo sam spremna za brak, voljela bih roditi i dijete. Nakon ljubomornih ispada koje sam proživljavala u ranijim vremenima, ne bih mogla provoditi vrijeme s nekim ko ne razumije moj posao. U posljednje vrijeme pokušavaju me skinuti s trona, ali praktično im pokazujem da napredujem u svakom pogledu." (za "Azru") Sigrid Undset "U dobrom braku je briga polovična, a veselje podvostručeno." Sokrat "Brak je nešto zbog čega se čovjek uvijek kaje, bilo da ga sklopi ili ne sklopi." "Mladi ljudi koji žele da se uzmu naliče na ribice koje se igraju pred ribarskom mrežom: sve žure i guraju se da uđu unutra, dok se nesrećnice koje su već unutra uzalud muče da izađu napolje." Vissarion Belinsky "Na ženi je da se uda što prije, a na muškarcu je da se ne oženi što duže može." William Shakespeare "Dobro otvori oči kad se ženiš, a poslije ih zatvori !" Ža Ža Gabor "Svoje bivše muževe nikad nisam omrzla do te mjere da bih im vratila sve poklone koje su mi dali u vrijeme braka." Arapske poslovice "Ljubomora lakomislene žene pokazuje se u brakolomstvu, a ljubomora kreposne žene u suzama." Italijanske poslovice "Ko se iz ljubavi oženi, taj po noći uživa, a po danu jadikuje." Latinske poslovice "Brak bez djece je dan bez sunca." Makedonske poslovice "Muž pijanica - žena mučenica." Njemačke poslovice "Rijedak je brak između ljepote i vjernosti." Poljske poslovice "Ako ideš u rat, izmoli jedan očenaš; ako se otpremaš na more, izmoli dva; a ako se ženiš, izmoli tri." Vijetnamske poslovice "Kada bračni drugovi žive u slozi, oni su kadri i vodu iz mora iscrpsti."

Citati o Bosni i Hercegovini

Abdulah Sidran "Bosna nije razorena mržnjom – kako je mnogima zgodno pretpostavljati – vec raširenim nepoznavanjem mržnje. Pojednostavljeno rečeno, ključ ovog proteklog rata je: drska prepredenost zla i beskrajno sljepilo dobra. Zlo je racionalnije, opreznije, stvarno dosljednije od dobra. Zlo je vidljivo i eksplicitno, samo ga treba znati prepoznati. Činjenica je da zlo ne zasljepljuje samo svoje žrtve, nego i spoljne svjedoke, posmatrače. Opažanje opasnosti ne povećava se već se smanjuje samim njenim približavanjem. Mi smo, velika većina, govorili , kada je ravnan Vukovar, da se to nama ne može dogoditi ! A, dogodilo se. Istina, dobro brojčano preovladuje nad zlom, ali ne zna da osjeti opasnost. Kriminalci, lopovi i šverceri su znali da nanjuše rat u nastupanju, zato što ta grupacija ljudi poznaje mehanizam zla i zločina, pa ga time lakše i brže osjete i prepoznaju. Zato se ne treba čuditi što su u Sarajevu među prvima oni reagovali, pripremili se i među prvima pružili otpor agresoru. Toj grupaciji ljudi, zlo nije strano i oni su ga brže prepoznali i reagovali na njega. Krajem 1991. godine a s početkom 1992. godine svako od nas je morao znati da će u Bosni biti rata, ali je vjerovao da neće! Vjerovanje je, izgleda, uvijek jače od znanja, takav je insan, otkako ga ima. Takođe, danas mi svi znamo da je BiH podjeljena, a vjerujemo da nije! Možda i ovdje vjerovanje nadjača saznanje. Sasvim moguće. Samo ko će to dočekati i kada?" Adil Zulfikarpašić "Dakle, nije to rat za slobodu ugroženih Srba i Hrvata, već se ratuje za Bosnu, koja se može dobiti jedino istrebljenjem i uništenjem Bošnjaka." Alija Demirović "Dejtonom je priznata okupacija polovine BiH i genocidna tvorevina. Dejtonski sporazum je potpisan pod pritiskom, a ono što je učinjeno pod pritiskom je nelagalno." (Jutarnje novine, 9.10.2005) Alija Izetbegović "Ako hoćemo Bosnu i Hercegovinu onda ne smijemo previše podcrtavati nacionalno pitanje u Bosni i Hercegovini. Trebamo pokušati da budemo ako je moguće Bosanci ubuduće što više, ne zaboravljajući naravno nikada ono šta smo, ne zaboravljajuci svoje tradicije. Niko ne treba da zaboravlja svoje tradicije i nigdje nije uvijet da budete dobar Bosanac, da zaboravite svoje tradicije. Upravo obrnuto stoji stvar. Svako treba da njeguje svoje tradicije ali i da njeguje jedan ideal bosanske države" (1996.) "Bosna je komplikovana zemlja: tri religije, tri nacije i ostali. Nacionalizam je jak među sve tri nacije; dvije od njih imaju puno rasizma, šovinizma, separatizma; i mi bi sad trebali da napravimo državu od svega toga." "Bosnom nikad niko nije uspio da vlada, uvijek mu se to samo činilo. "Ja sam govorio i o pomirenju, opet radi Bosne i njene budućnosti, ali sam rekao i ponavljam: uz neopoziv uvjet da ratni zločinci budu gonjeni i kažnjeni! Bez toga nema niti može biti ni mira ni pomirenja!" "Potrebno nam je jedinstvo. Neki ljudi koji vole govoriti o cjelovitoj Bosni dijele bošnjački narod. Ne znam kako se može razbijati jedinstvo Bošnjaka i govoriti o jedinstvu Bosne. Ta dva jedinstva su povezana." "Svijet u pitanju zločina traži neko bezbolno, srednje rješenje. Kada su u pitanju zločini, kao ovi u Bosni, svaki kompromis je sramna izdaja pravde." Andrija Kačić Miošić "Probudi se, Bosno, zemljo slavna,kojano si zaspala odavna,ter mi kaži bosanske junake,na oružju vitezove jake, neka mogu i njih zapjevati, čast i diku slavnoj Bosni dati! Ali Bosna lipo odgovara, Milovana ter žestoko kara: “Jer si, brižan starče, poludio, putujući pamet izgubio? Kad si pjevâ pjesme od junakâ, najveće si pjevâ od Bošnjakâ." ("Razgovor ugodni naroda slovinskoga", 1730.) Asim Mujkić "[T]eško je u Bosni i Hercegovini izričito tvrditi da postoje tri različite, odjelite kulture, kao supstancije, kao stvari-u-svijetu, premda je cijela mreža etnopolitičke moći angažirana oko njihove produkcije. Etnopolitički poduzetnici odrješito će tvrditi da u ovoj zemlji postoje tri različite kulture, pa će se čak pozivati na Povelju UN o Ljudskim pravima da svoju zasebitu kulturu zaštite. Dovoljan je jedan površan uvid u gradivne elemente kulture – jezik, historija, umjetnost, tradicija, konfesija – da se problematizira kruti etnopolitički stav o postojanju različitih kultura odnosno da se vidi da je riječ koja pretendira da označava odjelitu kulturalnu grupnost primijenjena preširoko." (Da li je narod "prirodna vrsta"? Bosna i Hercegovina između etničke i etičke jednakosti) Bernard-Henri Lévy "Poraz Bosne? Ne, propast Evrope." (u svojoj knjizi "Ljiljan i pepeo", 2004) "Živio sam četiri godine sa vremenom Bosne. Posvetio sam četiri godine života jednoj zemlji koja mi nije bila rod. (...) To bijaše ljubavna priča, eto što ne izaziva sumnju. Vjenčao sam se za bosansku stvar, to je najmanje što se može reći. I to je ta avantura, istovremeno jedinstvena, obostrana, čije sam preokrete htio ispričati u ovoj knjizi." (u svojoj knjizi "Ljiljan i pepeo", 2004) Borislav Paravac "Prvi put čujem da je 25. novembar državni praznik. To nije državni praznik. Neko je svojim referendumom odlučio da BiH ne bude u Jugoslaviji, a time praktično isključio i taj praznik." Derviš Sušić "Zemlja zvana Bosna nesretna je zemlja koju ne vrijedi osvajati, jos manje držati, ali se može podnijeti kao prijateljska. Time nam ne bi smetala, a služila bi bar kao sigurno konačište na prolazu. Ona nije kraljevstvo u našem smislu. Kralj je sprdnja poludivlje baronijade. Gospoda strepe jedan od drugog. Puk fanatično mrzi i kralja i barune. Sa četiri strane, Vama već poznati aspiranti - podmeću, izazivaju, napadaju i otimaju. Ovo je zemlja suza, pokolja i užasa. A lica ovog svijeta su mirna, razgovor se vodi sporo i o prošlosti se govori s ponosom, a o budućnosti s nadom." (Uhode) Edis Dervišagić "Mislim da naša općina obzirom na to, koliko se sredstava prikupi po raznim osnovama, znatno manje povlači sredstava nego što bi to imala na raspolaganju, kada bi drugačiji zakon bio, kada bi samo uređenje BiH, kada ne bi bilo ove komplikovane podjele na entitete, kantone, općine itd. [1], 29.12. 2015., o Gradačcu, projektima u Gradačcu, te ekonomskoj problematici postojanja entiteta i kantona u BiH, za informativni portal "Crta" i radijsku stanicu "Radio Bet") Eldar Sarajlić "Bosna i Hercegovina je, kako želim pokazati, paradigmatski slučaj postmodernog konstituisanja etniciteta kao sistematske prakse proizvodnje kulturne razlike. Savremena Bosna i Hercegovina je, u tom smislu, i postmoderna zemlja par excellence, čiji institucionalni okvir, kao i njena svakodnevna društvena egzistencija, potvrđuju principe postmoderne dekonstrukcije modernih izvjesnosti znanosti, istine i univerzalizma, kao i svođenja politike na isključive kulturne i etničke osnove. Svi parametri formuliranja etniciteta kao postmodernog fenomena konstrukcije kulturne razlike - od specifičnog odnosa spram Moderne, uspostavljanja razlike kao konstitutivnog principa političkog djelovanja, dekonstrukcije uloge i statusa države, do antikolonijalnog karaktera postkomunističke politike - pronalaze svoje utemeljenje u savremenim formama političkog egzistiranja u ovoj zemlji." (Kultura kulture) "Iako Dayton implicira kontinuitet Bosne i Hercegovine od njenog zvaničnog stjecanja međunarodne nezavisnosti, 1992. godine, simbolički on zasniva sasvim novu državu, odbacuje sav povijesni balast i konstituiše virtualno postdaytonsko društvo, pseudopostojeću zajednicu tri zasebna subjekta. Za Bosnu i Hercegovinu kao socio-povijesnu činjenicu, akt potpisivanja Sporazuma predstavlja istovremeno i otkriće novog svijeta, egzistencije s onu stranu političke realnosti - cyber-državu i prostor u kojem se nove političke prakse konstituišu kao novi fizikalni zakoni [...] Postdayton je tako utjelovio onaj baudrillarovski momenat kada povijest kao logičan slijed prestaje, a počinje simulacija: sistem u kojem politički razvoj zajedničke zemlje biva otrgnut od povijesne materijalnosti i pretvoren u samoodnošeće kruženje zraka (kultura kulture). Tako je razvojni put BiH od potpisivanja Daytona 1995. godine išao unazad, do 1992. i opet naprijed ka 1995. te opet nazad istom putanjom - u beskonačnom regresu reakcionarne postmodernosti koja je izgubila smisao za logiku i povijest. U tom smislu, suštinski daytonska Bosna i Hercegovina je faktički nastala izbijanjem rata, 1992. godine, i postojala sve do trenutka u kojem su Slobodan Milošević, Franjo Tuđman i Alija Izetbegović stavili svoje potpise na ono što je figuriralo kao smrtna presuda bosanskohercegovačke Moderne - sam sporazum - da bi već nakon posljednjeg poteza nalivpera onoga koji je zadnji potpisao Daytonski sporazum, nastupila era postdeytonskog društva Bosne i Hercegovine, prve istinski postmoderne zemlje na Balkanu." (Ibid.) "Pogled na državu Bosnu i Hercegovinu, ili barem ono što se titulira ovom odrednicom, sasvim jasno ukazuje na činjenicu egzaltacije znakova "zasnovane na poricanju stvarnosti" kao procesu kojim se svaka politička razlika dekonstruirana i zanemarena u korist kulturne razlike, kao prakse generiranja moći i legitimacije [...]" (Ibid.) "[U] Bosni i Hercegovini [...] se etnopolitički projekti na prostorima vlastite nomološke apsolutnosti nedemokratski i totalitarno odnose prema pripadnicima manjinskih zajednica koje odstupaju od konsocijacijski determiniranog poretka, ali i prema individuama koje ne pristaju na dominirajuće kolektivističke obrasce i vrijednosti. Upravo na tom mjestu se politički konstituirana kulturna razlika potvrđuje kao predvorje totalitarizma novog stepena." (Ibid.) Emir Hasanović "Bosna i Hercegovina boluje od ozbiljne i teško izlječive bolesti – političke, diplomatske, ekonomske, medijske i svake druge nemoći. U tim okolnostima ona se besakrajno i nekažnjeno može optuživati i klevetati, s njom se može igrati svaka, najprljavija igra, a pošto u njoj živi dva miliona bijelih muslimana, mogućnosti takvih iživljavanja su bezgranične." (Walter br.141) Fahro Memić "Bosna i Hercegovina, mada ne postoji jedinstvena evidencija, danas je najveće groblje starih automobila, autobusa i kamiona a samimi tim i zemlja sa najvećim "saobraćajnim rizikom" u Evropi o čemu svjedoči i činjenica da je predratni autobusni park, u prosjeku, bio "star" 5.5 godina a danas ta starost prelazi 15 godina; da je prosječna starost putničkih automobila prešla granicu od 10 godina a starost teretnih vozila niko i ne utvrđuje!" Hazim Akmadžić "Boš­nja­ni to­kom dru­ge po­lo­vi­ce 15. i u 16. sto­lje­ću pri­hva­ta­ju islam dra­go­vo­ljno i sve do po­čet­ka 18. sto­lje­ća Bo­sna, prvo kao san­džak, ka­sni­je kao ela­jet, do­živ­lja­va pod osman­skom upra­vom svoj pu­ni po­li­ti­čki, vjer­ski, eko­nom­ski i kul­tur­ni pro­spe­ri­tet. Ko­li­ko god se ne­ko ne sla­gao s ovim, či­nje­ni­ce to pot­vrđu­ju. U po­li­ti­čkom smi­slu Bo­sna je sta­bil­na, a ni­je li Isa-beg uda­rio te­me­lje da­naš­njem Sa­ra­je­vu? Ga­zi Hu­srev-beg to nas­tav­lja iz­gra­dnjom ni­za mo­nu­men­tal­nih gra­đe­vi­na. U Bo­sni su ta­da uspos­tav­lje­ne re­gi­je ko­je su sve do agre­si­je na BiH 1992. go­di­ne fun­kci­oni­ra­le na eko­nom­skim, admi­nis­tra­ti­vnim i kul­tur­nim, a ne etni­čkim prin­ci­pi­ma. Te­me­lje tim re­gi­ja­ma pos­ta­vio je Isa-beg, ra­zvio ih Hu­srev-beg i to se po­ka­za­lo fun­kci­onal­nim. Bosanski jezik bio je je­dan od če­ti­ri slu­žbe­na i ra­vno­pra­vna je­zi­ka na Por­ti, a me­ni taj je­zik da­nas ne­ko že­li da ospo­ri! Ili, moj na­rod ne­ko na­zi­va ne­pi­sme­nim, a pri tom za­bo­rav­lja či­nje­ni­cu da su lju­di po­red bo­san­skog u Bo­sni ta­da go­vo­ri­li i pi­sa­li na tur­skom, arap­skom i per­zij­skom je­zi­ku." (za dnevne novine "San", 4. decembar 2007.) Husein-kapetan Gradaščević "Ima Bosne, beglerbeže i Bošnjaka u njoj! Bili su prije vas i ako Bog da, biti će i poslije vas!" – 1831. (u razgovoru sa Osmanskim beglerbegom, kada mu je Osmanski beglerbeg rekao: "Nema više Bosne, a neće biti ni Bošnjaka, Huseine... Gineš za državu koja nikad nije postojala niti će.") Husein Tahmiščić "I pozvanim i nepozvanim Bosna se nikada do kraja ne otkriva. Njena neprozirnost zaskoči i pretraje radoznalost i pronicljivost i lukavstvo i lucidnost svakog pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga pojedinačnog ljudskog napora. Sama Bosna već je umorna od svoga vijekovima dugog i vijekovima starog prelaženja iz nevidljivog u vidljivo. Prelaženje je teško i hirovito, ono ima svoj ritam i svoj zakon, ima svoju ćud, a o njegovom cilju, ako on i postoji, čovjek zna malo, gotovo ništa. Kao što u čovjeku pada i uskrsava i dobro i zlo, tako je i Bosna kroz svoju dosadašnju historiju padala i uskrsavala. Njen udes prožima naša danonoćna nastojanja usmjerena na to da odvojimo 'blato od patine' sa lica njenog trajanja. Udes tla i podneblja, njegovu dobru i njegovu zlu kob, ljudi nose u sebi kao što se nosi krv u vlastitom krvotoku. I njih što nose i ono šta nose - nije uvijek lahko razumjeti, odrediti i izraziti." (Ostala je samo moja Bosna) Ivo Andrić "Ja bih Bosnu nazvao duhovnom domovinom, a kad nekom kraju date takvo ime, sve ste priznali! Bosanski ljudi su prema snazi svoga umeća stvorili svoje običaje, humor, igre, pesme, zagonetke i legende, svoj eglen – i to mnogo pre nekih drugih naroda koji se na sav glas hvale svojim dubokim duhovnim zaleđem." "Sve moje je iz Bosne." Ivo Marković "U Bosni je pobjednik onaj ko preživi." Josip Pejaković "Kako bolan nema Bosne a Neretva huči, Kako bolan nema Bosne a Miljacka teče, Kako bolan nema Bosne a Sana ide. Ti misliš da ona ne ide, al' sagni se hajvanu, pogledaj, ide. Ide Sana, Ide Sava, Ide Drina, Ide Ukrina, Ide Vrbas, Ide Bosna, Ide Lašva, Ide Željeznica, Svi oni i one idu. A ti, đe ćeš? Nemaš kud! Ide bolan Lonska u njega utiče Ugar Tu riba ima, tu si ti treb'o ribe fatat a ne moju kuću rušit', Ti si treb'o otić' na onu Unu i zasjesti sa komšijama i zapjevati "Ah meraka u večeri rane" A ne se fatat granata i djecu po gradovima ubijat', sram te bilo. Da imaš imalo duše k'o što nemaš ti bi znao da dok god te rijeke teku Bosne ima. A tebe, tebe nema ni u onoj šubi na mom plafonu đe se đahkad hajvani zavlače, Jer u moju šubu i kad se hajvani zavlače postaju domaće životinje, a ti Ni to ne moreš, znaš..." (monodrama Josipa Pejakovića, "Kako bolan, nema Bosne?") Marko Vešović "I uopće, tko bi to u ovoj zemljici Bosni, mogao pokazati tapiju na istinu? Mislim - na cijelu? Jer otkud, kolega, molim vas, cijela istina u zemlji gdje je sve, brižljivo, na troje razlomljeno? Ovi današnji, za moj ukus odviše grlati vlasnici cijele istine, što sebe upotrebljavaju kao opijum za gomilu, sliče na cirkusanere koji se, kako je poznato, hrane dimiskijama. I vatrom." (Znam koliko mi se kaže) "Bosna je mrtva koliko i tutankamon a užurbana aktivnost današnjih političara isto ti je što užurbana aktivnost čeljadi u kući s mrtvacem." (Svojedobno kad bi u Inkognitu) Meša Selimović "Mi smo ničiji. Uvijek smo na nekoj međi, uvijek nečiji miraz. Vjekovima mi se tražimo i prepoznajemo, uskoro nećemo znati ko smo. Živimo na razmeđu svjetova, na granici naroda, uvijek krivi nekome. Na nama se lome talasi historije kao na grebenu. Otrgnuti smo, a neprihvaćeni. Ko rukavac što ga je bujica odvojila od majke pa nema više ni toka, ni ušća, suviše malen da bude jezero, suviše velik da ga zemlja upije. Drugi nam čine čast da idemo pod njihovom zastavom jer svoju nemamo. Mame nas kad smo potrebni a odbacuju kad odslužimo. Nesreća je što smo zavoljeli ovu svoju mrtvaju i nećemo iz nje, a sve se plaća pa i ova ljubav. Svako misli da će nadmudriti sve ostale i u tome je naša nesreća. Kakvi su ljudi Bosanci? To su najzamršeniji ljudi na svijetu, ni skim se istorija nije tako pošalila kao sa Bosnom. Juče smo bili ono što danas želimo da zaboravimo, a nismo postali ni nešto drugo. S nejasnim osjećajem stida zbog krivice i otpadništva, nećemo da gledamo unazada, a nemamo kad da gledamo unaprijed. Zar smo mi slučajno tako pretjerano meki i surovi, raznježeni i tvrdi. Zar se slučajno zaklanjamo za ljubav kao jedinu izvjesnost u ovoj neodređenosti, zašto? Zato što nam nije svejedno. A kad nam nije svejedno znači da smo pošteni. A kad smo pošteni, svaka čast našoj ludosti!" (Derviš i smrt) Muharem Osmić "On kaže da Bosna nije pogača, pa da svako može uzeti po jedan dio. Bosna seže dotle dok razumijemo jezik kojim ljudi pričaju i dokle naši konji mogu da kroče. Ona, po Tvrtku, ne treba sama da opstaje, nego u njoj svi zajedno trebamo opstajati." Nenad Popović "Ja sam, izgleda, jedan od malobrojnih u Hrvatskoj koji smatra da se Hrvatska mora ispričati Bosni i Hercegovini za zla počinjena u doba kad su vladali Tuđman, Šušak i Granić. Zbog zlih čina, ali i zbog izdaje. Hrvatska je tada izdala svog slabijeg saveznika, kad je ovome bilo najteže. To je za Bosnu trauma, a za Hrvatsku velika hipoteka, koja će postajati sve teža." ("BH Dani" br 196, 9. mart 2001) Nerzuk Ćurak "Bosna i Hercegovina je identična svojim razlikama." (Obnova bosanskih utopija) "[P]roblem dubinske prirode je afirmacija dejtonske BiH kao jedine logične posljedice bosanskohercegovačke historije, kao krunskog dokaza da je BiH povijesno zasnovana na ontologiji mržnje. Mirovni sporazum započeo je gradnju nove BiH na apsolutizaciji premise etničke podjele, čime su sve druge memorije istjerane s političkog trga, što za posljedicu može imati (i već ima) prihvaćanje (post)dejtonskih pretpolitičkih memorija kao trajnih kategorija, faktički kao prirodnih kategorija koje u poltičkom polju treba priznati kao takve. Nasuprot takvom shvaćanju vrijedi poticati konsenzualno integriranje Dejtonskim sporazumom proizvedenih dezintegrirajućih memorija tako što će ih se izvesti na čistinu političkog i javnog djelovanja kako bi se konačno uvidjelo da li su te pretpolitičke memorije sposobne i željne političkog pozicioniranja u pravcu izgradnje Bosne i Hercegovine kao države koja može sabrati sve svoje memorije, pa i one proizvedene Mirovnim sporazumom, kao i one koje nastaju kao nužna posljedica najnovije odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Finci i Sejdić"." (Nacionalistička egzekucija "multikulturalnog raja": politološke skice o nemogućnosti konsenzusa) Robert Hayden "Dio opravdanja za nametanje centralizirane države u Bosni i Hercegovini bio je moralni: da bi se prebrodile posljedice rata, naročito etničko čišćenje i masakri; i da bi se osigurao progon najgorih zločinaca, Mladića i Karadžića. Ovo je rezultiralo onemogućavanjem rekonstrukcije regiona na načine koje će ljudi tamo prihvatiti, na temelju toga da mi ne prihvatamo jedine vrste konfiguracije nacije i države pod kojima su oni voljni da žive, i uslovljavajući dobrobit miliona ljudi sudbinom nekoliko ratnih zločinaca. Ovo je čudna moralnost, jer osuđuje žrtve sukoba na kontinuiranu bijedu, navodno u ime pravde." (Constitutional Structures in a Nationaless State) Tarik Haverić "Prije nego što konceptualiziramo državnopravnu pojavu zvanu Bosna i Hercegovina, kakva nije opisana niti u jednom od naših udžbenika i za koju nam nedostaje odgovarajući pojmovno-kritički instrumentarij, izvucimo iz izloženoga dvije njezine značajke koje tvore svojevrstan paradoks: Bosna i Hercegovina nije država, utoliko što nije suverena. Bosna i Hercegovina, iako nije suverena, funkcionira kao država. Da bi se ta »protivrječnost« razriješila, Bosnu i Hercegovinu ne smijemo posmatrati kao dovršenu normativnu pojavu koju bi bilo moguće opisati u trajnim i stabilnim kategorijama, već prije kao proces proizvođenja normi koji je započeo 1995, a još nije ni izbliza završen. Naša država je u tom procesu objekt a ne subjekt: bosanskohercegovački državni fenomen upućuje, u pogledu svih elemenata klasičnog učenja, na instance izvan (i iznad) bosanskohercegovačkog teritorija i stanovništva. / Drugim riječima, pravne norme koje važe na teritoriju Bosne i Hercegovine formalno su djelo njezinih zakonodavnih tijela, kojima je dopušteno da ih donesu samo zato što sadržinski ne odstupaju od normi na snazi u referentnom okruženju (tj. liberalno-demokratskim zemljama Zapadne Evrope). »Suverena vlast« Bosne i Hercegovine ne bi mogla da ih ne donese, u tom smislu što bi njihovo nedonošenje, ili donošenje normi drukčijeg sadržaja, izazvalo povlačenje zaštite koja jedina neutralizira partikularne volje koje teže da Bosnu i Hercegovinu kao državnu organizaciju demontiraju. / Ali je, istovremeno, donošenje »pod pritiskom« takvih normi, radilo se o reformi policije ili visokog obrazovanja, najbolje jamstvo da će ona opstati kao država, makar i nesuverena [...] Da zaključim: iako, po klasičnom učenju, nema obilježja države, Bosna i Hercegovina nastavlja da postoji zahvaljujući geopolitičkom okruženju koje je, s nastupanjem nove epohe, izgubilo konjunkturalnu i zadobilo strukturalnu dimenziju. Ona nije započela svoj samostalni život kao suverena država koja će s vremenom zadobiti priznanje, već kao priznata država koja će s vremenom ostvariti »suverenost« — shvaćenu kao stvaranje pozitivnog prava koje je slobodno samo dotle dok sadržinski ne izlazi iz zadanog okvira." (Studenti i njihova država: o državnosti u teoriji i praksi)

Citati o bosanskom genocidu

Biljana Plavšić "Iako sam više puta bila upoznata sa navodima o surovim i neljudskim postupcima protiv ne-Srba - odbila sam da se sa time suočim, ili čak da ih provjerim. Ustvari, ja sam se potpuno predala govorenju o nevinim srpskim žrtvama ovoga rata. Ovaj svakodnevni rad potvrdio je moje uvjerenje da se borimo za svoj opstanak, i da je u ovoj borbi međunarodna zajednica naš neprijatelj. I tako sam ja jednostavno poricala te navode, čak ih i neprovjeravajući. Ostala sam sigurna u mom uvjerenju da Srbi nisu sposobni da učine nešto tako. U ovoj opsesiji da više nikada ne postanemo žrtve - dopustili smo sebi da postanemo počinioci. Čuli ste jučer, a i djelimično danas opširno o patnjama koje su ovim prouzrokovane. Ja prihvatam odgovornost za moj udio u tome. Ova odgovornost je moja - i samo moja. Ona se ne proteže na druge lidere i njihovo pravo da se brane. Ona se zasigurno ne proteže na naš srpski narod, koji je već platio visoku cijenu za postupke našeg rukovodstva. Saznanje da sam odgovorna za takve ljudske patnje i za kaljanje ugleda mog naroda, uvjek će ostati dio mene." (u svojoj izjavi datoj 17. decembra 2003.) Josip Pejaković "Ne bih dozvolio da se učini prvi genocid na ovim prostorima, a to je genocid nad Jugoslovenima, onim istinskim koji su postali produkt najplemenitijeg što je ova zemlja mogla iznjedriti. Ovog trenutka svečano izjavljujem da sam Jugosloven i to nepopravljivi po uzoru na Strossmayera, Broza i sve one koji su me učili da poštujem razlike, sve ono što podrazumijeva toleranciju. Po uzoru, dakle, na one koji su me učili da ću kroz pristajanje da budem i jedno i drugo i treće biti užasno bogat čovjek - a to su stvari koje zatucanim ljudima ne mogu sada doprijeti do svijesti. A činjenica je da danas nema veće bijede nego biti Hrvat, Srbin il' Musliman - veću sramotu sami sebi nismo mogli prirediti i trebat će nam godine da tu ljagu speremo sa sebe." (1993) Jovan Divjak "Vidim da se interesujete za ono što se desilo u BiH. Sarajevo je od maja 1992. do marta 1996. bilo pod opsadom Vojske RS. Ta vojska je bila naoružana i od JNA i čitavog rata podržavana iz Beograda. To se može videti i u knjizi generala Veljke Kadijevića. Građani Sarajeva, a ne samo muslimani koji se danas nazivaju Bošnjaci, jedno vrijeme pretrčavali su preko aerodroma da bi došli do hrane i lijekova. I tom prilikom ubijeno ih je više od 400. Što se tiče kazana koji se nalazi na obroncima Trebevića, svi mi građani stidimo se činjenice da su bošnjački nacionalisti odvodili građane nebošnjačke nacionalnosti na kazane i tamo ih ubijali - zvanični podaci govore o 27 ubijenih. Srebrenica je najveće stratište jednog naroda, bošnjačkog naroda poslije Drugog svjetskog rata, sa oko 7.500 ubijenih i nestalih. Hag je osudio generala Krstića, jednog od komandanata Vojske RS, na 35 godina zatvora zbog izvršenog genocida u Srebrenici. Pozivam vas da ponovo dođete u Sarajevo, da budete gost moje porodice i da ponovo doživite onu ljepotu koju ste doživljavali prilikom ranijih posjeta. Puno sreće, poštovana Srbijanko." (maj 2005. za Radio Slobodna Evropa, odgovarajući na pitanje slušateljke iz Srbije o opsadi Sarajeva) Mary Potter Engel "Dok smo stajali ispred još uvijek ruinirane Narodne Biblioteke, bila sam pogođena brutalnošću onih koji su namjerno spalili milione knjiga i stotine hiljada rukopisa da bi izbrisali sve dokaze historije, kulture i života drugih naroda, da bi obezbijedili da nikakvo sjećanje na njih ne preostane nakon njihovog umorstva, kao da nikada nisu živjeli u Bosni. Da se pokuša ugasiti živ narod i svi dokazi o njegovoj kulturi i historiji – to je genocid o kakvom ja jedva mogu da podnesem da razmišljam." (Intervju, Bošnjaci.net, 19. decembar 2005) Radoslav Stojanović "Niko i ništa ne može dokazati da su SCG i srpski narod imali namjeru da unište muslimanski narod. Ako te namjere nema, onda nema ni zločina genocida. Ako je bilo pojedinaca koji su imali takvu namjeru, onda oni treba da izađu pred Sud i odgovaraju za zločin onako kako je to predviđeno prema međunarodnom krivičnom pravu. (...) Moj strah postoji samo u jednom. Kada se dva brata počnu parničiti, bratstvo prestaje da postoji. Ma kakva da bude presuda, ona neće proizvesti dobrosusjedske odnose." (Oslobođenje, 12. januar 2006) Milorad Dodik Ocjenu o genocide mi ne prihvatamo, genocid ne postoji, nije se desio. Postoji zločin, organiozovani, koji se desio i za to treba da se odgovara

Citati o borama

Ivo Andrić "Bore ulivaju svakom poštovanje, daju draž i toplinu licima skromnih staraca i dostojanstvo čelu mislioca, ali te iste bore na licu lijepe žene koja počinje stariti izgledaju kao zli pečati i ožiljci poraza, nešto nakazno, gotovo sramotno, jer te bore izazivaju kod onog ko ih gleda ista ona osjećanja sa kojima ih ta žena nosi." Mark Twain "Bore samo označavaju mjesto na kojem je bio osmijeh."

Citati o borbi - borbeni citati

Bjørnstjerne Bjørnson "Ondje gdje nema nikakve borbe, ne može biti niti pobjede." Dmitrij Ivanovič Pisarev "Ljudi pametni i energični bore se do kraja, a ljudi glupi i beskorisni pokoravaju se bez ikakve borbe svim sitnim slučajnostima svog besmislenog postojanja." Helen Keller "Posrćem, padam, ustajem...Teškom mukom nastavljam dalje, ali idem naprijed...Sve sam željnija i sve više i više se penjem. Nazirem sve širi horizont. Svaka je borba - pobjeda." Kur'an "I borite se na Allahovom putu protiv onih koji se bore protiv vas, ali vi ne otpočinjite borbu! – Allah, doista, ne voli one koji zapovijedaju kvagu." (Krava, 2:190) "A zašto se vi ne biste borili na Allahovom putu za potlačene, za muškarce i žene i djecu, koji uzvikuju: "Gospodaru naš, izbavi nas iz ovoga grada, čiji su stanovnici nasilnici (...)"" (Žene, 4:75) Martin Luther King, Jr. "Ako vi u vašoj borbi ne odolite iskušenju da upotrijebite silu, dolazeće generacije moraće za žetvu imati dugu i neutješnu noć." Rudolf von Jhering "Borba je njegov dan i njegova noć!(...) ta borba... nije prokletstvo, nego blagoslov." (Borba za pravo - o pravu) Václav Havel "Dok smo se morali boriti za slobodu, znali smo šta nam je cilj. Sad imamo slobodu i ne znamo više šta želimo." Zvonimir Suljada "Život je borba, a Borba košta 5 dinara."

Citati o bolestima

Chrétien de Troyes "Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja želja postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u bolesti." Dragutin Tadijanović "Sada kad sam bolestan sve mi je drugačije, cijeli svijet je drugačiji. Tek sada sam vidio šta znači imati dvije noge. Ali, ja sada svima praštam, nikome ne zamjeram ništa. Onome najgorem koji je o meni pisao, opraštam sve. Jer on je to potpisao, i to je njegovo i ničije drugo. To je njegova slika." (za "Jutarnji list") Ivo Andrić "Bolest je sirotinjska sudbina, ali i bogataška kazna." Jackie Mason "Nije fora ostati zdrav, treba naći bolest koja vam se sviđa." Bugarske poslovice "Zdravlje bez novca - gotovo je bolest." Francuske poslovice "Ljubav je jedina bolest od koje ne želimo ozdraviti!"

Citati o bolesnicima - bolesnički citati

Friedrich Nietzsche "Gubici koje društvo i pojedinci trpe od prijestupnika posve su istovrsni gubicima koje trpe od bolesnih: bolesnici šire zabrinutost, mrzovoljnost, ništa ne proizvode, troše tuđe prihode, potrebuju bolničare, liječnike, uzdržavanje i žive od vremena i snaga onih zdravih. Neka ti zlodusi nadalje žive bilo gdje drugdje, samo ne među ljudima, ako uopće hoće živjeti i ako ne propadnu zbog gađenja nad sobom!" (Misli o moralnim predrasudama) Franz Werfel "Samo bolesnik koji ju više nema može shvatiti razornu snagu koju proždire besmisleno, dugočasno, naizmjenično pravljenje važnim, a koje se obično naziva "društvenim životom". Koncert koji gluhi priređuju jedni drugima pri razuzdanoj buci. Gluhi koji ne znaju da su gluhi jer sami sebe mogu čuti."

Citati o boli

Baruch Spinoza "Sreća je odsutnost bola." Chrétien de Troyes "Moja se bol razlikuje od svih drugih; ona mi se sviđa, raduje me; moja je bol ono što želim i moja je patnja moje zdravlje. Čemu dakle da se žalim, moja bol dolazi iz moje želje; moja želja postaje moja bol, ali mi je toliko ugodno to željeti da divno patim, i toliko je radosti u mojoj patnji da uživam u bolesti." Charles Bukowski "Kad nema boli, to je kraj osjećaja. Svako naše zadovoljstvo je trgovina s đavolom." Čuang Ce "Htjeti izbjeći neizbježno znači povećati svoju bol." Gustave Flaubert "Mi smo stvoreni za bol. Suze su za srce ono što je voda za ribe." Heinrich Heine "Samo nam srodna bol izmami suzu, i svako zapravo i plače zbog sebe." Hermann Hesse "Patnja zadaje bol samo zato što je se bojiš. Ona te proganja zato što bježiš od nje. Ne moraš bježati, ne moraš je se bojati. Moraš voljeti... Dakle, voli patnju. Nemoj joj se odupirati, nemoj bježati od nje. Okusi kako je ona u dubini slatka, predaj joj se i nemoj je primati s mržnjom. Tvoja mržnja je to što ti nanosi bol i ništa drugo. Patnja nije patnja, smrt nije smrt, ako ih ti ne učiniš time..." "Bol i uživanje mogu ličiti jedno na drugo kao brat i sestra" (Narcis i Zlatousti) Honoré de Balzac "Ko bi mogao odrediti granice gdje slast prelazi u bol, a gdje je bol još slast." Ivan Cankar "Nema ljepše nade od one što je nikla iz tuge i nema ljepših snova od onih što ih rađa bol." Jeremy Bentham "Priroda je čovječanstvo stavila pod upravu dva suverena gospodara, bola i užitaka. Samo zbog njih se ukazuje šta trebamo činiti, kao i odrediti šta ćemo učiniti. U jednu ruku standard ispravnog i pogrešnog, u drugu lanac uzroka i posljedica, privezani su za njihovo prijestolje. Oni upravljaju svime što činimo, u svemu što govorimo, u svemu što mislimo: svaki napor koji činimo da se oslobodimo njihovog jarma, samo će poslužiti da na njih ukaže i da ih potvrdi. Riječima čovjek se može praviti da se odriče njihovog carstva: ali u stvarnosti on će ostati njihov podanik sve vrijeme. Princip korisnosti prepoznaje ovu potčinjenost, i pretpostavlja je za temelje tog sistema, čiji je predmet da stvori osnovu blaženstva rukama razuma i prava. Sistemi koji ga dovode u sumnju, bave se bukom umjesto smislom, hirom umjesto razumom, tamom umjesto svjetlom." (Uvod u principe moralnosti i zakonodavstva) Jean-Paul Sartre "Nema tog dostojanstva koje se ne bi otopilo u boli." John Patrick "Bol potiče čovjeka da misli. Misao čini čovjeka mudrim. Mudrost čini život podnošljivim." John Maxwell Coetzee "Bol je istina; sve drugo je podložno sumnji." (Čekajući barbare) Nedžad Ibrišimović "Od ljubavnih jada nema većih i njima se predajem." -(Ugursuz) Pablo Neruda "Ne jadikuj mnogo nad sitnim bolovima, jer bi sudbina mogla početi da te liječi - krupnim." Pitagora "Onaj koji sije sjeme smrti i boli ne može požnjeti sreću i ljubav." René Leriche "Čovjek s lakoćom podnosi samo jednu bol, to je bol drugih." Vesna Parun "Zapitah život, šta je u njemu prastaro. Neko davni odgovori mi: bol je prastara." William Shakespeare "Izrazi svoju bol riječju! Bol koja ne govori, guši puno srce dok ne pukne." "Uzdisati nad prošlim jadom najsigurniji je način da se privuče novi." William Faulkner "(...)teško je vjerovati da su ljubav ili bol obveznice koje se kupuju bez ikakva plana i koje dospijevaju hoćeš-nećeš i koje se otkazuju bez ikakve prethodne obavijesti da bi se zamijenile kojekakvim papirima što ih slučajno bogovi u taj čas puste u opticaj po tržištu(...)" - Krik i bijes Arapske poslovice "Čovjek može podnijeti i najteže bolove, ali vrhunac njegove tragike skriven je u času, kad gubi masku, a ne može da je zamijeni drugom, i prisiljen je da živi go." Makedonske poslovice "Sto štapova na tuđim leđima uopće ne bole" Njemačke poslovice "Ljubavne boli su slatke ali se teško liječe."

Citati o boji

Orhan Pamuk "Slika je rascvjetavanje priče bojama. Niko ne može zamisliti sliku koja nema svoju priču." (Zovem se Crvena)

Citati o bogatstvu

Antoine de Rivarol "Ima ljudi koji od svog bogatstva nemaju ništa osim straha da ga ne izgube." "Treba imati apetit siromaha da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." Anton Pavlovič Čehov "Nema, niti može biti pravednog bogatstva." Arthur Schopenhauer "Bogatstvo je nalik na morsku vodu; što je više pijemo, to smo žedniji. "Ljudi se hiljadu puta više trude da steknu materijalno nego duhovno bogatstvo, mada je sasvim sigurno, da našu sreću stvara ono što jesmo, a ne ono što imamo." Dale Carnegie "Niko se ne obogati dok ne obogati druge." Don Marquis "Kad vam neko kaže da je do bogatstva došao napornim radom, pitajte ga – čijim?" Epikur "Bogatstvo se ne mjeri materijalnim vrijednostima koje čovjek posjeduje, već čašću koju je stekao." Epiktet "Ne zavisi od tebe hoćeš li biti bogat, ali zavisi od tebe hoćeš li biti sretan." Erich Fromm "Bogat nije onaj ko puno ima, već ko puno daje." Francis Bacon "Ima mnogo puteva da se čovjek obogati, i većinom su ružni." Gustave Flaubert "Srce je bogatstvo koje se ne prodaje i ne kupuje, nego se poklanja." Henry David Thoreau "Jedino bogatstvo je život." Jack Kemp "Između stvaranja bogatstva i njegovanja osobnosti postoji prirodna veza. Materijalno bogatstvo je izgrađeno na temeljima morala – na poštivanju pravila zakona, vjere, discipline, ugovora, štednje, osobne cjelovitosti i radne etike. Zdrave obitelji koje njeguju ta uvjerenja najbogatiji su izvor snage naše kulture i nade u budućnost." Jean-Paul Sartre "Kad bogataši ratuju, siromašni umiru." Mahatma Gandhi "Bogati za sebe ostavljaju prekomjerne rezerve stvari koje im nisu potrebne, dok milioni žive na rubu gladi. Ako bi svako ograničio svoj posjed samo na ono što mu je zaista potrebno, niko ne bi morao da živi u bijedi i svi bi bili zadovoljni." "U bogatstvu srce brže otvrdne nego jaje u ključaloj vodi." Miguel de Cervantes "Užitak u bogatstvu ne leži u pukom posjedovanju ili raskošnu trošenju, nego u mudroj promjeni." Phil Bosmans "Bogatim čini ne bogatstvo nego radost." Seneka "Pitate li: koja je prava granica bogatstva? Ona je: prvo, imati što je potrebno, a drugo, imati što je dovoljno." Arapske poslovice "Ko ima malo novca govori:Što da radim s njim, a onaj koji ima mnogo govori:Gospode, daj još." Bengalske poslovice "U bogatom domu i mačka je važna osoba." Danske poslovice "Dvostruko je siromašan onaj koji je jednom bio bogat." Engleske poslovice "Blago bogatima! Oni barem imaju čime tješiti druge." Finske poslovice "Samo se počni bogatiti, dalje ide samo od sebe." Francuske poslovice "Bogat čovjek djevojci nikad nije star." "Bogatstvo se stiče znojem, posjeduje strahom, a napušta tugom." "Malo treba da se skupi veliko bogatstvo, ali mnogo da se skupi malo." Indijske poslovice "Kao što tijesna odjeća smeta kretanju tijela - tako bogatstvo smeta kretanju duše." Italijanske poslovice "U blagostanju se ne dime oltari." Latinske poslovice "Bogati imaju mnogo rodbine." "Bogatstvo drhti, siromaštvo je slobodno." "Bogatstvo mijenja karakter, ali rijetko kad na bolje." "Bolje je biti siromah časno nego bogat nepravedno." "Kad je tu bogatstvo, onda i pamet mnogo vrijedi." "Niti je bogat onaj kome nešto treba, niti siromašan onaj kome ne treba." "Onoga ko se obogatio za godinu dana trebalo je objesiti prije dvanaest mjeseci." Madagaskarske poslovice "U snu smo svi jednako bogati." Marokanske poslovice "Čemu nam bogatstvo ako zbog njega svaki čas možemo izgubiti glavu." Njemačke poslovice "Bogataška djeca svakog dana dobiju slatkiša, a siromašnu otjeraju i kad kruha traže." Poljske poslovice "Mane bogataša rijetko ko zapaža, vrline siromaha rijetko ko vidi." Portugalske poslovice "Bogatstvo ili siromaštvo ovise više o tome koliko se troši nego li koliko se zarađuje." Rumunske poslovice "Lahko je biti bogat, teško je biti sretan." Slovačke poslovice "Lahko stečeno bogatstvo djeca rijetko uživaju." Škotske poslovice "Podnosi bogatstvo, a siromaštvo će se samo podnositi."

Citati o bogatašima - bogataški citati

Alexandre Dumas "Budete li pokazivali da vam je nešto potrebno, niko vam neće ništa dati; želite li se obogatiti treba izigravati bogataša." Antoine de Rivarol "Nažalost, postoje vrline koje mogu pokazivati samo bogataši." "Treba imati apetit siromaha da bi se uživalo u bogatstvu bogataša." Friedrich Rückert "Bogataš se i u tuđini osjeća kao kod kuće, a siromah je tuđin i u svojoj kući." Robert G. Ingersoll "Malo bogataša posjeduje svoju imovinu. Imovina njih posjeduje." Armenske poslovice "U bogataša veliki plašt sve grijehe prekriva." Azerbejdžanske poslovice "Bogataš i budala rade što hoće." Danske poslovice "Suze bogataševe udovice brzo presuše." Engleske poslovice "Mrlje bogataša prikrivaju se novcem." Finske poslovice "Bogataš govori sjedeći." Indijske poslovice "Kruh siromaha slađi je od kruha bogataša, jer glad mu daje slatkoću." Kineske poslovice "Kad bogataš postane siromah, on postane učitelj." Latinske poslovice "Čim se ugleda na bogataša, siromah propada." "Neko vrijeme sam bio bogat, ali me tri stvari učiniše siromašnim: kocka, vino i žene." Madagaskarske poslovice "Bogat škrtac štedi sebi za sahranu." Njemačke poslovice "Bogataš nosi mozak u džepu." "Kćeri bogataša i telad siromaha brzo odu." Portugalske poslovice "Nema bogataša koji ne bi mogao primiti, niti siromaha koji ne bi mogao dati." Romske poslovice "Sramota bogataša i smrt siromaha ne čuju se daleko."

Citati o Bogu

Agaton "Baš ni Bog ne može promijeniti prošlost." Albert Einstein "Ne vjerujem u teološkog boga koji nagrađuje dobro a kažnjava zlo." Albert Camus "Od pamtivjeka bič božji baca na koljena ohole i silne. Razmišljajte o tome i padnite na koljena." (Kuga) "Bogu se obraćamo samo onda kada hoćemo da postignemo nešto nemoguće. Za nešto moguće dovoljni su nam i ljudi." Alkidamant "Slobodne je sve pustio Bog, nikoga priroda nije robom učinila." (Mesenska besjeda) August Šenoa "Al' čovjek snuje, a bog boguje." (Prijan Lovro) Aurelije Augustin "Bog je beskrajna sfera čije je središte svugdje, a periferija nigdje." Bertolt Brecht "Strašno je to s njime. On hoće sasvim nevino dokazati Bogu najgrublje kiksove iz astronomije! Kako, Bog nije dovoljno pomno studirao astronomiju prije nego što je sastavio Sveto pismo? Dragi prijatelju!" (Život Galilejev) Biblija "Neimaj drugih bogova uz mene!" (Izlazak, 20:3) Charles Baudelaire "Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." "Bog je jedino biće koje, da bi vladalo, ne mora čak ni da postoji." Charles Bukowski "Bog je izmislio pijance da ružne žene ne ostaju same." Film Četiri pera Harry Faversham: "Zašto mi pomažete?" Abou Fatma: "Bog vas je stavio na moj put. Ja nemam izbora. Harry Faversham: "Mora da ste uradili nešto grozno da ga uvrijedite." David Chalmers "Poričem da je zamisliv nužno postojeći bog. Takav bog može biti zamisliv u smislu "ne očito nezamisliv", ali ni u kakvom jačem smislu. Ja zasigurno ne mogu stvoriti nikakvu jasnu i čistu koncepciju takvog boga (poput mnogih, bio sam sumnjičav prema ideji onog trenutka kada sam je prvi put čuo kao student), te dalje racionalno promišljanje otkriva sve vrste problema sa tom idejom. Jedna stvar koju racionalno promišljanje otkriva jeste zamislivost svijeta bez boga." (Materialism and Metaphysics of Modality) Eshil "Bog voli pomoći onome koji teži da pomogne sam sebi." Fjodor Dostojevski "Ako nema Boga - sve je dozvoljeno." (Braća Karamazovi) "Ja ne odričem Boga, već svijet koji je on stvorio, ne primam..." (Ibid.) "Krasan je tvoj Bog ako ga je čovjek stvorio po svojoj slici i prilici." (Ibid.) Hegel "Bez svijeta, Bog nije Bog." (Predavanja o filozofiji religije) Hermann Hesse "Bog nam ne šalje očaj da bi nas ubio, već da bi nov život u nama probudio." "Bilo je pogrešno htjeti nove bogove, bilo je potpuno pogrešno htjeti ma šta dati svijetu! Nema nijedne, nijedne, nijedne dužnosti za probuđene ljude sem ove jedne: tražiti samoga sebe, postati čvrst u sebi samome, napipati svoj vlastiti put koji vodi unaprijed, kuda god bilo da vodi." (Demian) "Sjediniti božansko i satansko, odjekivalo je u meni. Ovdje sam mogao ja da se nadovežem. To mi je bilo dobro poznato još iz razgovora sa Demianom iz posljednjeg doba našeg prijateljstva. Demian je tada bio rekao da mi doduše imamo Boga kojeg poštujemo, ali ovaj predstavlja samo hotimično rastavljenu polovinu svijeta (to je bio zvaničan, dopušten, 'svijetao svijet'). Ali bi trebalo poštovati cijeli svijet; dakle, trebalo bi ili imati jednog boga koji je i đavo, ili bi trebalo zavesti pored službe Bogu još i službu đavolu. A sad je dakle Abraksas bio bog koji u isti mah i bog i đavo." (Ibid.) Jean-Baptiste Poquelin Molière "Tačno je da Nebo zabranjuje izvjesna zadovoljstva, ali ima načina da se čovjek nagodi." John Gardner "Bog govori Abrahamu da ubije Isaka kao ispit vjere. Naredba [...] je ispravna ukoliko uzmemo u obzir vrijednost te vjere, iako pogrešna bez nje. Ali, s obzirom da On naređuje nešto što bi bez Njegove naredbe bilo loše, zašto Bog zaslužuje ovu vjeru? Šta bi mogla biti moralna vrijednost posjedovanja vjere u Boga koji naređuje, efektivno, da neko ima vjeru u Boga? Doista, šta bi mogla biti racionalnost toga? Zar nismo prisiljeni da se vratimo Kierkegaardovom manevru koji Abrahamovu čestitost čini zavisnom od iracionalnog skoka vjere? Zar se stoga sokratska dilema jednostano ne reafirmira u novom odijelu? / Ne baš. Mnogi moralni razlozi dijele sljedeću strukturu: biti prijatelj je razlog za djela prijateljstva, biti sudija je razlog za sudska djela, biti građanin je razlog za činjenje svojih građanskih dužnosti, itd. Može se učiniti da ovi razlozi nastaju sami iz sebe. Ali, naravno, to nije sasvim tačno. Oni pretpostavljaju da neko može imati razlog da bude nečiji prijatelj, ili da bude sudija, ili da bude građanin. Ali taj razlog može biti nešto sasvim skromno. Neko može imati razlog da se sprijatelji s nekim i samo u slučaju, na primjer, da uživa u njihovom društvu. Neko može imati razlog da bude sudija i samo u slučaju da bi to bio dobar karijerni potez. Neko može imati razlog da postane građanin i samo u slučaju da će mu to omogućiti da pobjegne od progona drugdje. To ne mora biti moralni razlog. Niti mora biti razlog da se izvrši, odvojeno, bilo koje od pojedinačnih djela koja kao prijatelj, ili sudija, ili građanin, neko mora potom da izvrši. Ta dalja djela učinjena su racionalnim, te čak u nekim slučajevima moralno obaveznim, činjenicom da je neko prijatelj, ili sudija, a ne zbog prvobitnog razloga kojeg je neko imao u postajanju prijateljem ili sudijom [...] Stoga, Božije naredbe nisu moralno izlišne za one koji imaju vjeru u Njega, a ipak skok vjere koji daje božijim naredbama njihovu konstitutivnu važnost u određivanju šta je ispravno za učiniti, ne mora biti nepodržan razlozima." (Law as Leap of Faith) "Ukoliko Abraham izabere vjeru u Boga on ne nadilazi moralne razloge. On djeluje po moralnim razlozima, razlozima koje mu njegova vjera daje, vjera koju ima, bez sumnje, iz râzloga. Ukoliko razlozi za njegovu vjeru nisu pobijeđeni njegovim razlozima za ljubav prema sinu - a budući da su oba ex hypothesi nesrazmjerljiva odgovor je da oni ne mogu biti nepobijeđeni - onda je on moralno ispravan u ubijanju Isaka u svjetlu činjenice da mu je Bog to naredio, a Bog je to naredio u svjetlu činjenice da, za Abrahama kao vjernog subjekta Boga, to je moralno ispravno. Naravno, ukoliko ispit odvede Abrahama, u suprotnom, ka napušanju njegove vjere, onda je on u krivu u ubijanju Isaka: šta god drugo da može učiniti, po argumentu koji je upravo skiciran, vjera ne može ponuditi svoje opravdanje nevjerniku." (Ibid.) Jorge Luis Borges "Kao neki bog koji je stvario kosmos da bi zatim stvorio haos." (Besmrtnik) "Možda bismo mogli reći da je Aurelijano razgovarao s bogom, koji se tako neznatno bavio vjerskim razlikama da je pobrkao Aurelijana s Jovanom. To bi moglo insinuirati zbrku u božanskoj svijesti. Tačnije rečeno, Aurelijano je u raju shvatio da su on i Jovan (pravovjerni i heretik, onaj koji je mrzio i omrznuti, tužilac i optuženi) u božijoj svijesti bili jedna ličnost." (Teolozi) "Zatvaram oči i vidim jato ptica. Vizija traje jednu sekundu, možda i manje; ne znam koliko sam ptica vidio. Da li je njihov broj bio određen ili neodređen? Taj problem obuhvata i problem postojanja Boga. Ako Bog postoji, broj je određen, jer Bog zna koliko sam ptica vidio. Ako Bog ne postoji, broj je neodređen, jer niko nije mogao da ih izbroji. U tom slučaju vidio sam, recimo, manje od deset, a više od jedne ptice, ali nisam vidio devet, osam, sedam, šest, pet, četiri, tri ili dvije ptice. Vidio sam broj između deset i jedan, koji nije devet, osam, sedam, šest, pet i tako dalje. Taj cijeli broj je nezamisliv; dakle Bog postoji." (Argumentum orinthologicum) Jovan Dučić "Zlo i nesreća ne dolaze od Boga, nego od čovjeka." Karl Mannheim "Ni neki bog ne bi mogao da historijska uviđanja formuliše u smislu paradigme 2 x 2 = 4, jer ono što je moguće razumijeti može se formulisati samo u odnosu na postavljanja problema i pojmovne sisteme koji izviru iz historijske rijeke." (Ideologija i utopija) Lao Tse "Jedno jedino evo ti vrijedi više nego deset neka ti Bog pomogne." Ludwig Andreas Feuerbach "Božanstveno stvorenje nije ništa drugo do ljudsko stvorenje, ili, radije, čovjek koji je pročišćen, oslobođen svojih ograničenja kao pojedinca, učinjen objektivnim – to jeste, zamišljen i obožavan kao drugo, različito biće." (Suština kršćanstva) Mahatma Gandhi "Vjerujem da Bog ima isto toliko imena koliko ima živih ljudi." Majka Tereza "Gdje je Bog? Kako ga možemo voljeti? Nije dovoljno da se kaže: "Moj Bože, ja te volim." Mi Boga volimo na ovome svijetu ako se nečega odreknemo, ako nešto dajemo. Naravno da ja šećer mogu pojesti sama, ali ga mogu i dati nekom drugom. Mogu ga dati odraslima, mogu ga dati djeci. Ako cijeli svoj život u toku cijelog dana samo dajemo, onda ćemo biti iznenađeni onoga lijepog dana kada ljudi budu sve međusobno dijelili i radovali se tome." Marko Vešović "Znam ja odlično: ljudski život je Sibir, a bog je bunda kroz koju minusi ne prolaze. Al šta ću kad volim cvokotati. U cvokotu je ljudska istina ponajdublja." (Ateist) "Bez boga, nekako lakše se pješači kroz ovaj guravi život. Jedino, svaki čas osjetim da su mi ruke prazne." (Kad je srpski snajperist mojoj prijateljici) Martin Luther "Božja ljubav ne pripada onima koji su je dostojni, već stvara one koji su dostojni Božje ljubavi." "Kada bi se bog razljutio i sa svijeta uklonio sve učenjake, ljudi bi se pretvorili u zvjeri i divlje životinje. Tada ne bi bilo ni razumnosti, ni duha, ni prava, već samo otimačine, krađe, ubojstava i štetočinstva." Max Scheler "Bog ne treba i ne smije egzistirati radi odgovornosti, slobode, zadaće - radi smisla ljudskog opstanka." (Položaj čovjeka u kosmosu) Orhan Pamuk "Ponekad, sred pospanih snatrenja i nesretnih uspomena, osjetimo da je Bog na trenutak na nas obratio pažnju pa mu se pomolimo s nadom nekoga ko uspije sultanu da tutne molbu u ruku." (Zovem se Crvena) "Nijedan se musliman ne bi toliko kidao zato što je zgriješto nesvjesno(...) Dobar musliman zna da je Bog pravedan i razuman i da u obzir uzima namjeru svog sluge. Samo neznalice ptičjeg mozga vjeruju da će završiti u paklu zato što su nesvjesno jeli svinjetinu. Pravi musliman zna da strah od pakla ne služi tome da ga zaplaši, već da zaplaši druge(...) ako čovjek nema zle namjere, u paklu neće završiti." (Ibid.) "Daće Bog da naučimo i kako da jednoga dana svoje živote bez straha prepričavamo kao svoje." (Ibid.) Oriana Fallaci "Ako je neko i morao postojati, npr. Bog koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o dobru i zlu." (Pismo nerođenu djetetu) Ovidije "Bog je čovjeku podario uspravan položaj kako bi mogao promatrati nebo i podizati pogled prema zvijezdama." Paulo Coelho "Rijetko kad zapazamo da nas neobičnost okružuje. Čuda se događaju oko nas, Božji znaci nam pokazuju put, anđeli nas preklinju da ih saslušamo - međutim, mi se oglušujemo o sve to, jer smo naučili da postoje obrasci i pravila pomoću kojih se stiže do Boga. Ne shvatamo da je on tamo gdje ga puštaju da uđe." (Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala) Pearl S. Buck "Ova knjiga je posvećena, s istinskom smjernošću, svim onim bespomoćnim ljudskim stvorenjima koja su ljudi, nekom slučajnošću, za trenutak ili vječnost pretvorili u božanstva. Malo ih je koji su zaista bili veliki da bi mogli da podnesu tu božanstvenost. Većina od njih nije mogla. Nije važno da li su mogli da je podnesu, zbog toga što nisu sami bili važni za one koji su ih izabrali da ih obožavaju. Oni su pretvoreni u simbole, a kad su silom primili na sebe to nezemaljsko lice, putem najveće sile na svijetu - želje ljudi da imaju Boga - bili su pogubljeni. Nikada ni jedan čovjek neće upoznati nekoga od tih ljudi onakvog kakav je trebalo da bude. Kao što niko ne poznaje ljudsko stvorenje Dalaj Lamu na Tibetu, jučer nemoćnog straca, a danas dijete. On nikad neće biti ono što je mogao da bude kao čovjek, kao suprug, otac, građanin. Oduzet mu je život običnog čovjeka među običnim ljudima, a taj gubitak je nenadoknadiv za njega, kao i za sve druge bogove." (Drugi bogovi) Plutarh "Čovjek, vidjevši da neko sakuplja milostinju za bogove reče: Neću da čujem za bogove koji prose!" Ralph Waldo Emerson "Mudar čovjek u oluji Bogu se moli, ne za izbavljenje iz opasnosti već za izbavljenje od straha. Oluja iznutra je ta koja ga ugrožava a ne oluja izvana." Richard Dawkins "Bog starog zavjeta vjerovatno je najneprijatniji lik u cijeloj književnosti: ljubomoran i ponosan na to; sitničav, nepravedan, zlopamtilo opsjednuto time da sve nadzire; osvetoljubiv, krvožedni etnički čistač; ženomrzac, homofob, rasista, čedomorac, genocidan, djecoubica, sijač zaraza, megalomanijakalan, sadomazohist, zlobni hiroviti nasilnik. Oni među nama koji su od malena vaspitavani tako da slijede njegove puteve, mogu postati neosetljivi na ta užasna djela. Naivčina, blagoslovljen pogledom na svijet iz pozicije nevinih, jasnije uočava." (Zabluda o Bogu) Robin Williams "Bog je čovjeku dao penis i mozak, ali ne i dovoljno krvi da bi oba istodobno funkcionirala." Samuel Beckett "...ali, šta je bog radio prije stvaranja svijeta?" Sören Kierkegaard "I san sluti da Bog nije Bog pobožnih, već Bog bezbožnih. I da se mora biti bezbožnikom da bi se postalo bogoizabranikom. A ova suprotnost i jest užas sna." "Ljubav prema Bogu i ljubav prema bližnjemu dva su krila istih vrata koja se otvaraju i zatvaraju samo zajedno." Stjepan Radić "Kada je čovjek na umoru, onda je blizu Bogu, a kada je u zatvoru, onda je blizu svome narodu." Thomas Nagel "Nije samo to da ja ne vjerujem u Boga i, prirodno, nadam se da sam u pravu u svom vjerovanju. Stvar je u tome da se nadam da nema Boga! Ne želim da ima Boga; ne želim svemir da bude takav." (Posljednja riječ) Film Tjelesna straža Creasy: "Oprost je između njih i Boga. Moj je posao da ugovorim sastanak." Tori Amos "Voz je protutnjao u tami. To je jedini način koji je Bog stvorio da zaljulja strukturu vremena." Vaso Pelagić "Dvije vrste ljudi znaju Boga: ljudi sa smirenim srcem, svejedno da li su pametni ili glupi, i ljudi doista razumni. Samo ljudi gordi, i osrednje pametni ne znaju Boga." Victor Hugo "Prvih dana Bog je stvorio ženu, a zbog njenog zadovoljstva ružu." "Mojsije je, ne trepnuvši okom, napisao: "Bog drži u svojoj ruci srce kraljeva". To je nemoguće iz dva razloga: zato što Bog nema ruke i zato što kraljevi nemaju srca." Vincent van Gogh "Sve više vjerujem da ne treba preklinjati Gospoda zato što je svijet takav kakav je; radi se, prosto, o neuspjeloj skici." Vissarion Belinsky "U riječima bog i religija vidim tamu, mrak, lance i bič." Voltaire "Kad Bog ne bi postojao trebalo bi ga izmisliti." Wes Morriston "Čak i ako sam u pravu u razmišljanju da ne moramo utemeljiti moralne vrijednosti u Bogu, možda se još može postaviti pitanje da li trebamo Boga da bi objasnili moralne dužosti. Moralne dužnosti (može se reći) moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu, te savršeno dobar Bog je jedini prikladan izvor takvih naredbi. Međutim, čini mi se da neteista koji prihvata moralni realizam nije bez odgovora u ovom trenutku. Mogu postojati opcije, od kojih ću spomenuti samo dvije. / Prva je jednostavno da se porekne da dužnosti moraju biti konstituisane naredbama da bi imale imperativnu snagu. Postoji, na kraju, dosta normativnih zakona koji ne zahtijevaju zakonodavca. Ako, na primjer, znate da su dvije izjave međusobno nekonzistentne, a također znate da je jedna od njih tačna, onda ne treba da prihvatite drugu. Niko ne misli da nam je potrebna "božanstvena naredba" da bi objasnili ovo pravilo. Ne vidim razlog zašto treba biti drugačije za moralna pravila. Ako je ovo tačno, onda je otvoren put za neteistu da kaže da su osnovne moralne dužnosti temeljne moralne činjenice i (kao moralne vrijednosti) ne zahtijevaju dalje temelje ili osnove. / Ali pretpostavite da je poželjno nešto dalje. Evo još jedne opcije. To je varijanta teorije idealnog gledatelja. Čak i ateista može konzistentno identifikovati dužnosti sa naredbama koje bi izdalo savršeno biće. To možda ne bi odgovorilo na svako pitanje koje bi željeli rješiti; ali to bi sigurno učinilo dužnošću da se ne ubija, krade ili prakticira okrutnost." (God and the Ontological Nature of Morality) William Shakespeare "Što su muhe za objesne dječake, To smo mi za bogove: ubijaju nas oni Iz zabave." (Kralj Lir) Francuske poslovice "Bog nas često posjećuje, ali mi većinom nismo kod kuće." Korejske poslovice "U siromašnoj kući i Bog je gladan." Njemačke poslovice "Vino od ljudi pravi bogove i vragove." Poljske poslovice "Bog nije malo kaznio onu kojoj je dao ružno lice, a milostivo srce." Slovenske poslovice "I Bog bi bio dobre volje kad bi pio vino."

Citati o bludu - bludni citati

Kur'an "I što dalje od bluda, jer to je razvrat, kako je to ružan put!" (Al-Isra, 32.) William Shakespeare "Zar nevjerstvo, to? Valjan to je trud Bludnika izdat, osujetit blud." (Vesele žene vindzorske)

Citati o blagostanju

Afganistanske poslovice "Kratak je put do blagostanja, samo previše opasan."

Citati o blagu

"Pred skrivenim blagom niko ne skida šešir." - njemačke poslovice

Citati o biljkama

"Ako si kamen budi ljubak, ako si biljka budi osjetljiv, ako si čovjek budi ljubav." - Victor Hugo "Ljubav je proljetna biljka koja sve prožima nadom, pa čak i ruševine uz koje prijanja." - Gustave Flaubert

Citati o bijesu

Bernard Shaw "Kad udarite dijete, nastojte da to bude u bijesu, čak i po cijenu da ga osakatite. Hladnokrvni udarac niti se može, niti bi se smio oprostiti." Frank Herbert "Koliko puta čovjek obuzet bijesom poriče ono što mu zdrav razum govori?" (Dina) Goethe "Ljepota obuzdava svaku srdžbu." John Dryden "Čuvajte se bijesa strpljive osobe!" Joyce Brothers "Potisnuta srdžba može nas otrovati kao i najokrutnije riječi."

Citati o bijedi

Andrew Carnegie "Ja sam se rodio u bijedi, pa ipak ne bih svoje djetinjstvo mijenjao za ono bogataških sinova. Šta oni znaju o porodičnoj radosti? Šta znaju o majci koja radi kao guvernanta, pralja, kuharica, učiteljica, a koja je ujedno i uzorna supruga?" Arthur Schopenhauer "U samoći bijednik osjeća svu svoju bijedu; veliki duh svu svoju veličinu." Branko Ćopić "Gdje su među ljudima granice? Nema u čovjeku ni Vlaha ni Turčina. Postoji samo golema ljudska bijeda i nevolja. Jednako i vlaška i turska." Goethe "Ah, najjača kušnja je bijeda. I najmudrije ribe glad tjera na udicu." Henry David Thoreau "Ako bijeda voli društvo, ima ga dovoljno." Miroslav Krleža "Bijeda se vuče blatom, krvavi bagoš pljuje, ugriz je bijede bijesan ko ugriz krvave kuje." (Mržnja)

Citati o bigamiji

Erica Jong "Bigamija je imati jednog muža previše, monogamija je to isto."

Citati o biblioteci

Jorge Luis Borges "Možda su palež bibliotekā i podizanje zida radnje koje se, na tajanstven način, poništavaju." (Zid i knjige)

Citati o besmrtnosti

Damir Uzunović "Strasti (ljubav, bol, sreća, čežnja, žalost, tuga, dijete, smrt...) raznesu čovjeka i učine ga smrtnim. Bojim se da bi čovjek između strasti i besmrtnosti uvijek izabrao strasti." David Mitchell "Kako je vulgarna te čežnja za besmrtnošću, kako tašta, kako lažna. Kompozitori su tek crtači pećinskih crteža. Muzika se komponuje jer čovjek misli kako će zima vječno trajati i kako će ga, ako ne komponira, vuci i mećave to prije zgrabiti za vrat." (Atlas oblaka) Jean-Jacques Rousseau "Kad bi nam neko ponudio besmrtnost na zemlji, ko bi htio primiti taj žalosni poklon." Jean Richepin "Kad bih bio i besmrtan, izmislio bih smrt - da se uvjerim u ljepotu života." Jorge Luis Borges "Besmrtnost je uzaludna; osim čovjeka, sva stvorenja su besmrtna jer ne znaju za smrt; božanska; užano i neshvatljivo je biti svijestan besmrtnosti." (Besmrtnik) Ludwig Wittgenstein "6.4311 Smrt nije događaj u životu. Smrt se ne doživljava. Ako se pod vječnošću ne misli beskonačno trajanje vremena, nego nevremenitost, tada vječno živi onaj koji živi u sadašnjosti. Naš život je isto tako beskrajan kao što je naše vidno polje bezgranično. 6.4312 Vremenska besmrtnost čovjekove duše, to jest dakle njen vječni dalji život i poslije smrti, ne samo što nije ni na koji način zajamčen nego prije svega ta pretpostavka uopće ne pruža ono što se njome uvijek htjelo postići. Ta zar se rješava neka zagonetka time što živim vječno? Nije li taj vječni život isto tako zagonetan kao i sadašnji? Rješenje zagonetke života u prostoru i vremenu leži izvan prostora i vremena. (Nisu problemi prirodne nauke ono što treba riješiti)." (Tractatus Logico-Philosophicus) Pindar "O dušo moja, životu besmrtnom ti ne teži, već polje mogućeg ti iscrpi" (Treća Pitijska oda) Rabindranath Tagore "Izaći iz granica naše senzibilnosti i naše mentalne predodžbe te postići beskrajnu slobodu, takvo je značenje besmrtnosti." Stanisław Jerzy Lec "Prvi uslov za besmrtnost je smrt."

Citati o besmislu

Abdulah Sidran "(...) potpuno otvoren svemu: zviždi besmisao uokolo, ja se učim primati ga jednako kao mlad južnjak s mora (...)" (Poslanica dubrovačkom prijatelju) Meša Selimović "Živi ništa ne znaju. Poučite me, mrtvi, kako se može umrijeti bez straha, ili bar bez užasa. Jer, smrt je besmisao, kao i život." (Derviš i smrt)

Citati o beskonačnosti

"Nesavršenstvo nije negacija savršenstva; konačnost ne poriče beskonačnost. To se samo cjelina iskazuje u dijelovima, to se beskraj otkriva u granicama." - Rabindranath Tagore "Samo su dvije stvari na svijetu beskonačne, svemir i ljudska glupost, samo što za svemir još nismo sigurni." - Albert Einstein

Citati o bebama

Pearl S. Buck "Doktorka Štajner pogleda njegovo nasmijano lice. Iznenada je pomislila na male mrtve bebe, izgladnjele, ubijane, naticane na bajonet, bacane na gomilu, bebe što su umirale zato što su njihovi roditelji bili: Jevreji, katolici, ustanici, omrznuti, zastrašeni, prezreni. Nije mogla podnijeti da Leni vidi ova sjećanja čak i u njenim očima. Bio je tako osjetljiv, tako mudar, u njegovom mozgu skupili su se darovi čitavog svijeta. Ona ga podiže na rame i osjeti njegovu mehku crvenkastosmeđu kosu na svom obrazu. Ova beba je već bila jaka, mirna, duhovita, inteligentna. Ona mu je priznavala ono što je bio i klanjala se pred onim što će on biti, ona je izborana, stara djevojka. Neznanje nije moglo da to uvidi, neznanje onih uskih umova, sitnih srca, ali ona, ona je mogla znati. Među svima koji su bili izgubljeni, ovo dijete ona je spasila. - Kakav cvjetić - mrmljala je - kakav cvijet je ovdje!" (Skriveni cvijet)

Citati o batinama

Antun Radić "Nikakve lijepe riječi ne mogu da skinu primljene batine."

Citati o Banja Luci

Peter Maas "Biti 1992. godine Musliman ili Hrvat u Banjoj Luci, bilo je jednako strašno kao biti Jevrejin u Berlinu 1942. Ne šalim se. Ljudi koji su imali nesreću da budu zatočeni u Banjoj Luci, molili su Boga da Amerika nad njima svojim borbenim avionima F-16 izvrši eutanaziju." (Ljubi bližnjega svoga)

Citati o bajkama

Hans Christian Andersen "Bajke leže u meni poput sjemenki; potreban je sami dašak vjetra, zraka sunca ili kap gorčine pa da se rastvore u cvijet." Orhan Pamuk "Sve bajke su svačije bajke(...) A ne svakog čovjeka ponaosob." (Zovem se Crvena)