Citati o dobru

Antun Gustav Matoš "Dobrota, plemenitost, ljepota, sve propada, ako nije rođeno sa zubima." Baruch Spinoza "Ko živi prema vodstvu razuma, želi isto tako drugom dobro, koje za se žudi." (Etika - četvrti dio) Bertolt Brecht "Nemojte se truditi da samo vi budete dobri, već da i svijet što ga iza sebe ostavljate postane dobar." Biblija "A nikome ne vraćajte zla za zlo; promišljajte o tome šta je dobro pred svim ljudima." (Poslanica Rimljanima, 12:17) Chuang Tzu "Ne znači da je pas dobar ako glasno laje. Isto tako ne znači da je čovjek dobar ako je vješt s riječima." Friedrich Nietzsche "Srce puno hrabrosti i dobrote treba od vremena do vremena nešto opasnosti, inače mu svijet postaje nesnosan." J. K. Rowling "Nema dobra i zla, postoji samo moć, i oni koji su preslabi da teže za njom." (Harry Potter i Kamen mudraca) Jean-Jacques Rousseau "Ljudi vole ono što je dobro ili što im se čini da je dobro, ali obično griješe u procjeni šta je to dobro." Kahlil Gibran "Porediti dobro i zlo isto je kao i sebe uporno mučiti glađu i žeđu." Kur'an "Allah vam ne zabranjuje da činite dobro i da budete pravedni prema onima koji ne ratuju protiv vas zbog vjere i koji vas iz zavičaja vašeg ne izgone - Allah, zaista, voli one koji su pravični." (Al-Mumtahina : 8) Konfučije "Svi ljudi ne mogu biti bogati i poznati, ali svi mogu biti dobri." Lao Tse "Dobrota u riječima stvara povjerenje. Dobrota u mislima stvara dubinu. Dobrota u davanju stvara ljubav." Mark Twain "Biti dobar je plemenito. Učiti druge da budu dobri je još plemenitije." Oriana Fallaci "Ako je neko i morao postojati, npr. Bog koji bi se mogao usporediti s početkom početka, onkraj vremena i onkraj prostora, bojim se da se uopće ne bi brinuo o dobru i zlu." (Pismo nerođenu djetetu) Paulo Coelho "Svakako je lakše vjerovari u vlastitu dobrotu nego se suočiti s drugima i boriti se za svoja prava." (Demon i gospođica Prym) Sándor Petőfi "Čovjek je često samo zato dobar što nema prilike da bude zao." "Prije bih se mogao sprijateljiti s onim koji mi je u nastupu strasti učinio hiljadu zala, nego s hladnim čovjekom koji bi mi učinio hiljadu dobara." Sapfa "Ko je lijep, utoliko je lijep jer ga promatramo; ali ko je lijep i dobar, uvijek će ostati lijep!" Seneka "Niko nije slučajno dobar; vrlinu treba naučiti." Sokrat "Ljudi nisu namjerno zli, nego iz neznanja. Treba znati šta je dobro da bi dobro činili." "Samo dobar čovjek može biti trajno sretan, dok hrđav mora biti nesretan." Spencer Johnson "Kao što se o najvećem lažovu kaže da izrekne više istine nego laži, tako se o najgorem čovjeku može reći da čini više dobra nego zla." Tadeusz Kotarbiński "Dobro ima sputane ruke, jer se uvijek nečega ustručava, dok je zlo slobodno, jer se ničega ne ustručava." Toma Akvinski "Ali zajednički društveni život mnogih ljudi ne bi se mogao održati ako neko ne bi imao vlast da postiže dobro." (Suma teologije) Victor Hugo "Nije teško biti dobar, teško je biti pravedan." Wes Morriston "Zašto su ljubav i pravednost i velikodušnost i vjernost dobri? Šta je to u dubini stvarnosti što ih čini dobrim? Moj vlastiti preferirani odgovor je: ništa dalje. Ako želite, možete reći da su oni konačni standard dobrote. Šta je to što njih čini standardom? Ništa dalje. Posjedovanje samih tih karakteristika je dobro po sebi. Tačka. Da li postoji problem s ovim? Postoji li neki razlog da se insistira, tražeći "dublje" odgovore koje samo teizam može da ponudi? / Jasno je da ne postoji. Nije bitno koju priču pričate o ontološkom temelju moralne vrijednosti, morate u nekom trenutku doći do sopstvene tačke. Ako kažete da je ljubav nužno dobra jer Bog nužno postoji i voli, te budući da je božija moralna priroda konačni standard dobrote, onda možemo pitati šta je to što čini božiju moralnu prirodu konačnim standardom. Ne bi bilo mudro odgovoriti: "Jer ona uključuje ljubav i pravdu i ostalo", jer bi nas to ograničilo na mali i sasvim neprosvijetljeni krug "objašnjenja". U nekom trenutku, prosto ćete stisnuti i reći: "Jednostavno je tako"." (God and the Ontological Nature of Morality) William Shakespeare "Ako nekoga mrzi mnogo ljudi, to mora da je dobar čovjek." William Wordsworth "Najbolji dio života dobra čovjeka su ona bezimena, nezapamćena djela dobrote i ljubavi."

Citati o dobitcima - dobitnički citati

William Clement Stone "Ako možete dobiti nešto, ne gubeći ništa time što ćete to zatražiti, u svakom slučaju, zatražite to!"

Citati o djeovjkama

August von Kotzebue "Od svih ludosti što ih počini djevojka, njena je prva ljubav jedna od najvećih." Cher "Ne mogu da zamislim ništa odvratnije od toga da budem dobra djevojka." Dušan Radović "Ko prvi djevojci njegova djevojka. Ko posljednji djevojci njegova žena." Jim Steinman "Dobra djevojka ide u raj; a loša djevojka ide svuda." Johann Wolfgang von Goethe "Djevojka uvijek više vjeruje ljubljenome nego majci." Winston Churchill "Moja savjest je dobra djevojka: mogu uvijek da se nagodim sa njom."

Citati o djetinjstvu

"Cijelog vijeka se liječimo od nesretnog djetinjstva." - Ivo Andrić "Od svog porijekla i djetinjstva ne može se lahko pobijeći." - Ivo Andrić Jean Baudrillard "Samo djeca znaju da djetinjstvo ne postoji"

Citati o djelu

Anatole France "Ljudska djela prosuđujemo prema tome koliko nam daju zadovoljstva ili zadaju boli." Confucius "Veliki Čovjek želi biti spor na riječima, ali brz na djelu." Johann Heinrich Pestalozzi "Djela uče čovjeka, djela ga i tješe."

Citati o diskriminaciji - diskriminicajski citati

Deborah Hellman "Diskriminacija je ili uporedno zlo ili neuporedno zlo. Ako je uporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada propusti da tretira ljude kao jednake. Ako je neuporedno zlo, zakon ili politika nepravedno diskriminira kada tretira osobu na način koji odstupa od onoga na što ona nezavisno ima pravo na bude tretirana." (Two Concepts of Discrimination) "Prema uporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjujemo da li je X bio predmet diskriminacije upoređujući tretman kojeg je X imao u odnosu na postupanje koje je bilo prema drugima. Diskriminacija je svojstvena u ovom poređenju. Upravo zbog toga što je X dobio tretman a kada je Y dobio b dogodila se diskriminacija. Kada poredimo tretman prema X i Y, mi pitamo "da li su X i Y tretirani kao jednaki". Ipak, mandat da se X i Y tretiraju kao jednaki je pododređen. Postoji mnogo različitih načina na koji se mogu izraziti njegove konture. Naša doktrina jednake zaštite nudi nekoliko mogućnosti. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y, kada ciljamo da povrijedima X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako ne uzmemo u potpunosti interese X. Možda ne tretiramo X kao jednakog Y ako usvojimo zakon ili politiku koja unižava ili ponižava X. Budući da svaka od ovih poznatih tema jednake zaštite nudi odgovore na pitanje šta znači tretiranje X kao jednakog Y, svaki je utemeljen na uporednoj koncepciji diskriminacije." (Ibid.) "Neuporedna ili "nezavisna" koncepcija diskriminacije vidi tvrdnje "diskriminacije" kao da ističu zahtjeve neuporedne pravde. Po ovom gledištu, možemo ocijeniti da li je X diskriminiran gledajući tretman koji je dobio i poredeći ga sa nekim standardom toga šta je trebao da dobije. Ali ne trebamo porediti njegov tretman sa tretmanom koji su dobili drugi. Poređenje tretmana X sa tretmanom koji su dobili drugi može učiniti očitim manjkavost u tome kako je X tretiran, ali to ne čini taj tretman pogrešnim. Zbog tog razloga, neuporedna (ili nezavisna) koncepcija diskriminacije čini da pojam "diskriminacija" izgubi svoju moralnu zvučnost. Nije razlikovanje to koje je važno moralno. Zvati te slučajeve primjerima "diskriminacije" jeste, onda, konceptualno zbunjujuće. To su jednostavno kršenja subjektivnih prava ili drugih pripadajućih zahtjeva." (Ibid.) "Po neuporednoj koncepciji [diskriminacije], ocjenjicanje da li djelovanje ili politika nepravedno diskriminiraju zahtijeva samo pažnju usmjerenu na pojedinačni slučaj o kojem se raspravlja. On se može ocijeniti u izolaciji. Po uporednoj koncepciji diskriminacije, ocjenjivanje da li djelovanje nepravedno diskriminira zahtijeva da također pogledamo kako se drugi tretiraju [...] Neuporedna koncepcija diskriminacije stoga zavisi od određivanja subjektivnih prava ili pripadajućih zahtjeva koje ljudi imaju. Uporedno gledište, suprotno tome, zavisi od specifikacije onoga što se zahtijeva da bi se ljudi tretirali kao jednaki (ili, alternativno, koja djelovanja ili politike ljude ne tretiraju kao jednake)." (Ibid.) Erving Goffman "Različitim vrstama diskriminacija, iako ne uvijek namjerno, smanjuju se životne šanse ljudi." Film Gattaca Vincent Freeman: "Mi smo sada diskriminaciju sveli na nauku..." Olivier De Schutter "[Postoje tri modela jednakosti]. Pod prvim modelom, diskriminacija je zabranjena, ali ne postoji dužnost osiguranja proporcionalnog predstavljanja raznolikih društvenih grupa čiji članovi su zaštićeni od diskriminacije. Ne postoji ni pokušaj nadzora situacije ovih grupa u odnosu na globalnu raspodjelu društvenih dobara s ciljem, ako je nužno, preduzimanja mjera za ispravljanje neravnoteža za koje se pokaže da postoje. Takve neravnoteže samo po sebi se ne vide kao problematične, dokle god svaki pojedinac nije diskriminiran na prepoznatljive načine, od određenih činilaca. Pod drugim modelom, zabrana diskriminacije proteže se na zabranu disparatnog utjecaja diskriminacije: bilo koja mjera koja nesrazmjeno i negativno utječe na određene grupe koje su već podzastupljene (ili koje već dobijaju manje nego srazmjerni udio društvenog dobra koje se raspodjeljuje), trebaju biti izmjenjene, osim ukoliko se može pokazati da takva mjera, iako naoko sumnjiva, cilja da ostvari legitimni cilj sredstvima koja su i prikladna i nužna. Pod trećim modelom, onim afirmativne jednakosti, cilj osiguranja jednakog postupanja nije samo u izbjegavanju primjera disrkiminacije, već i da napravi progres ka pravičnom udjelu društvenih dobara među različitim segmentima stanovništva. Pod ovim modelom, slijede se afirmativne politike koje teže da unaprijede predstavljanje određenih grupa u područjima ili na nivoima gdje su podzastupljene, i da se dođe ne samo do situacije gdje diskriminatorna pravila, politike i prakse su zabranjene, već gdje, štaviše, društvena dobra su raspodjeljena pravičnije između raznolikih grupa koje čine društvo. Zaista, kao što je jasno ilustrirano debatom koja se tiče prihvatljivosti politika afirmativnog djelovanja, koje se još ponekad nazivaju "suprotnom" ili "pozitivnom" diskriminacijom, cilj koji se slijedi pod modelom afirmativne jednakosti može se sukobiti sa ciljem nediskriminacije: gdje primjena neutralnih pravila ili procedura ne ostvaruje cilj osiguranja pravične raspodjele društvenih dobara među različitim grupama stanovništva, zahtijevat će se dalji koraci ka punom ostvarenju jednakosti; i ovo može implicirati različito postupanje sa pojedincima zbog njihovog članstva u određenim grupama definisanim "sumnjivim" karakteristikama koje posjeduju." (Three Models of Equality and European Anti-Discrimination Law) Rigoberta Menchú "Nama nisu potrebni nikakvi savjeti, knjige ili teorije, jer život sam je naš učitelj. Ja, osobno, morala sam najdubljim dijelom svoje duše osjetiti, šta znači diskriminacija. Moj život priča priču iskorištavanja. Radila sam i patila gladna ... kad se tako pogleda unatrag na svoj život i kad se spozna realnost, onda se u čovjeku pojavi mržnja prema svim tlačiteljima koji narodu nanose svu moguću patnju." (iz autobiografije "Yo, Rigoberta Menchú") Tarunabh Khaitan "[D]a bi pravna norma koja nameće dužnosti bila karakterizirana kao norma diskriminacijskog prava, ona mora zadovoljiti sljedeća četiri nužna uslova, koji su, zajedno uzevši, i dovoljni: (A) Norma koja nameće dužnosti mora zahtijevati neku vezu između čina ili propuštanja zabranjenog ili naređenog normom u jednu ruku i određenih atributa ili karakteristika koje osobe imaju, zvane "osnovi", u drugu; (B) Zaštićeno osnov mora imati mogućnost klasificiranja osoba u više od jedne klase osoba, ugrubo zvanih "grupe"; (C) Od svih grupa definisanih određenim osnovom, za članove barem jedne grupe mora biti naročito vjerovatnije da će trpiti značajniju nepogodnost neko članovi barem jedne druge grupe određene istim osnovom; (D) Norma koja nameće dužnost mora biti osmišljena tako da je vjerovatno da će raspodijeliti neposredne suštinske koristi ili terete koji su u pitanju na neke, ali ne sve, članove zaštićene grupe." (Prelude to a Theory of Discrimination Law)

Citati o diplomatima

"Diplomat je onaj koji dvaput dobro razmisli prije nego ništa ne kaže." - Winston Churchill